Sve žešći sukob ministra financija Borisa Lalovca s bankama za RTL-ov Direkt komentirao je njegov bivši šef i bivši ministar Slavko Linić, svojedobno također poznat po okršajima s bankarima
Iako je dok je bio ministar financija Lalovac bio njegov zamjenik, najnovije trzavice s bankama, kaže Linić za RTL, nisu njegova škola.
'Ne bih rekao. Činjenica je da dolazi do velikih nesporazuma između fiskalne vlasti i financijskog sektora, bankarskog sektora. Evidentno je da su marže ili ta fiksna kamata, koja je slobodna tržišna kategorija i određuje ju svaka banka za sebe, prevelike za građane Hrvatske. Prevelike u odnosu na to da imaju višak sredstava i da višak sredstava uvijek određuje i kamatnu stopu. I to je ono što svi zahtijevamo - da se smanji ta visoka stopa. Neovisno o tome što je rizik RH oko tri posto', kazao je Linić.
Upravo je Linić autor Zakona o potrošačkom kreditiranju, a koji se sada optužuje da je zapravo predstavljao rizik u sustavu zbog potencijalnog velikog rasta euro libora - koji je taj promjenjivi dio i koji je tada bio nizak - a spomenuti zakon je omogućio bankarima da ovaj fiksni dio učine vrlo visokim, zbog čega bi kamata mogla odletjeti do 2,3 posto.
'Budimo iskreni - čini mi se da je guverner rekao dvije riječi previše. I nije to problem kamatne stope. Kad govorimo o nacionalnoj referentnoj stopi, koja je negdje preko dva i pol posto, i euro liboru, ili kamatnoj stopi za europska zaduženja, koja je 0,1 posto, to je ta razlika. I to je ono što bankama ne paše pa su same odredile da fiksna kamata bude veća', poručuje Linić.
Upitan kako Lalovac može natjerati banke da makar zadrže kamate na ovoj razini, Linić kaže: 'Banke neće povećavati kamatnu stopu zbog jednostavnog razloga - zato što nema korisnika kredita. Sve manje je korisnika dugoročnih kredita, a sve više, vjerujem u to, građani će se i, kad govorimo o kreditima, zaduživati u hrvatskoj valuti jer primaju plaću u hrvatskoj valuti. A to znači da će referentna nacionalna kamatna stopa biti ona koja će se određivati. Osnovno je da u ovom trenutku nastavimo sa smanjivanjem zatezne kamate jer je ona ta koja producira strahovita dugovanja.'
Osvrnuo se bivši ministar financija i na rad HNB-a i guvernera Borisa Vujčića.
'Zamjeram mu to što do prošle godine, kada su banke imale višak likvidnosti pa su vraćale kredite prema majkama, znači u valutama prema inozemstvu, nije sugerirao građanima da se riješe švicarskog franka. Znači sugerirao da postoji opasnost od rasta franka. To je njegova obveza i on je morao inzistirati na tome da švicarski franak nestane iz Hrvatske. I tada ne bi bilo ove negativne tečajne razlike između kune i 'švicarca'', zaključuje Linić.
