OPTUŽBE IZ NADZORNOG ODBORA

Država ruši cijenu HEP-a da bi ga prodala za kikiriki

17.04.2015 u 12:15

Bionic
Reading

Uoči najavljene javne ponude dionica HEP-a, donesena je odluka o čišćenju bilance otpisom 2,38 milijardi kuna imovine, upozorava Jadranko Berlengi, član Nadzornog odbora iz redova radnika. On je objavio svoje izdvojeno mišljenje na web-stranicama Nezavisnog sindikata radnika HEP-a u kojem optužuje ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka i predsjednika DUUDI-ja Mladena Pejnovića za netransparentno i nezakonito vođenje procesa privatizacije HEP-a

Prema odluci Nadzornog odbora HEP-a otpisat će se imovina čak sedam termoelektrana u Sisku, Rijeci, Plominu, Jertovcu, Zagrebu i Osijeku koje su, prema analizi revizorske tvrtke BDO Savjetovanje, nerentabilne. U analizi se ujedno navodi da bi njihov otpis mogao dovesti do neadekvatnosti kapitala tvrtke pa se preporučuje dokapitalizacija u novcu ili zamjenom potraživanja za kapital.

Kako bi se ojačala bilanca prije IPO-a, HEP bi trebao reinvestirati veći dio, a možda i cijelu prošlogodišnju dobit, koja je u devet mjeseci 2014. dosegnula gotovo dvije milijarde kuna. Međutim, postavlja se pitanje hoće li to biti moguće u svjetlu Vladinih najava povlačenja dobiti javnih poduzeća kako bi se pokrpale rupe u proračunu.

Revizorski odbor HEP-a prihvatio je mišljenje o otpisu imovine, ali smatra da bi se otpis imovine trebao provesti u više godina, a ne jednokratno kako predlaže BDO Savjetovanje.

U izdvojenom mišljenju Berlengi navodi da je neprihvatljivo donositi odluke o otpisivanju vrijednosti imovine, a da prethodno nisu razmotreni svi aspekti takve odluke. Također, napominje da odluka o otpisu nije donesena regularno, jer je na dnevnom redu bilo mišljenje BDO Savjetovanja, no da je predsjednik NO-a Nikola Bruketa na samoj sjednici, bez prethodno napisanog prijedloga odluke i analiza, konzultacija s Revizorskim odborom, Radničkim vijećem i dr., stavio tu točku na glasanje.

Berlengi ističe da ovo nije jedina sporna odluka uoči privatizacije HEP-a. Upozorava da se planiraju umanjiti i vrijednost imovine neprofitabilnih distribucijskih područja (Elektra Vinkovci, Elektra Sisak, Elektra Šibenik, Elektrolika Gospić i Elektra Požega) te Centralnih toplinskih Sustava u Zagrebu, Dubravi, Osijeku, Sisku, Samoboru i Velikoj Gorici.

Za njega je problematično i donošenje Zakona o vodama kojim je Hrvatskoj elektroprivredi oduzeto pravo vlasništva nad hidroelektranama.

'Ovo užurbano čišćenje portfelja HEP-a neodoljivo me podsjeća ne privatizaciju hrvatskih banaka koje su sanirane novcem hrvatskih građana, a zatim jeftino prodane strancima koji su putem njih opljačkali i još pljačkaju te iste hrvatske građane', zaključuje Berlengi.

U svom izdvojenom mišljenju Berlengi optužuje ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka i predsjednika DUUD-ja Mladena Pejnovića za netransparentno i nezakonito vođenje procesa privatizacije HEP-a. Upozorava da se odluke donose nabrzinu i bez stručne argumentacije te da je postavljeni rok za provođenje IPO-a nerealan. Ističe da ugledni ekonomisti upozoravaju da postupak povećanja kapitala inicijalnom javnom ponudom, ako se dobro priprema, traje i do dvije i pol godine, a da namjenu tako prikupljenih sredstava valja dobro obrazložiti.

Podsjetimo, ravnatelj DUUDI-ja Mladen Pejnović jučer je za Bloomberg izjavio da će Hrvatska ove godine ponuditi na prodaju putem inicijalne javne ponude (IPO) u Londonu i Zagrebu 25 posto udjela u Hrvatskoj elektroprivredi (HEP). Vlada očekuje da će prodajom udjela u HEP-u namaknuti dvije do tri milijarde kuna koje bi potom bile upotrijebljene za reinvestiranje u kompaniju, kazao je u Pejnović ističući da HEP prikupljenim kapitalom planira provoditi akvizicije u Sloveniji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori.