U ovoj godini hrvatsko šumarstvo slavi 250 godina od početka organiziranog djelovanja. Službenim početkom organiziranog šumartva smatra se godina osnutka prvih triju šumarija - 1765. u Krasnu, Oštarijama te na Petrovoj gori.

Tradicija, znanstveni pristup i stručnost su prednosti šumarskog sektora koje treba iskoristiti jer su velike mogućnosti koje šumarstvo i drvna industrija imaju kao pokretači razvoja, zapošljavanja, ulaganja te opstanka ruralnih područja, rečeno je na konferenciji.

"Šume, voda i zemljište su nacionalno blago i kao takvi nisu i nikada neće biti predmet prodaje", istaknuo je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina. Kazao je i su šume nešto o čemu se mora posebno skrbiti te odgovornim upravljanjem i gospodarenjem i dalje raditi na unaprjeđenju sektora.

Član Uprave Hrvatskih šuma (HŠ) Ivan Ištok je rekao da ta tvrtka koja gospodari šumama u vlasništvu države, provodi društveno odgovorno poslovanje kroz nekoliko aspekata - obrazovni, humanitarni i ekološki.

Jedan od važnih aspekata društveno odgovornog poslovanja je i razminiranje, kazao je Ištok te dodao kako HŠ još od 2002. sustavno ulažu u razminiranje šuma da bi se sve radno nedostupne površine mogle ponovo privesti gospodarenju.

Dosad je u humanitarno razminiranje uloženo više od 420 milijuna kuna, najvećim dijelom izdvajano iz Fonda za općekorisne funkcije šuma, rekao je.

Istaknuo je i da danas svih 2 milijuna hektara šuma u vlasništvu države, kojima gospodare HŠ, nose međunarodni certifikat FSC koji potvrđuje da se šumom gospodari prema strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima.

Hrvatska je, kako je naveo, bila prva zemlja u regiji koja je dobila navedeni certifikat (2002.), što predstavlja veliki iskorak hrvatskog šumarstva i jedan od većih dometa struke.

Inače, šume i šumsko zemljište u Hrvatskoj se prostiru na 2,68 milijuna hektara, što je 47 posto ukupne kopnene površine. Od toga je 78 posto u vlasništvu države, a 22 posto u vlasništvu privatnih šumoposjednika.