Premda su i jedna i druga strana u pregovore krenule s dijametralno suprotnih pozicija, čini se da se nakon tri runde pregovora stavovi ipak približavaju. Za Udrugu Franak konverzija kredita u eure nije potpuno neprihvatljiva iako su do jučer inzistirali na pretvaranju 'švicaraca' u kune, a i bankari su, nakon pritisaka iz Ministarstva financija i HNB-a, shvatili da moraju ponuditi nešto više od palijativnog rješenja za najugroženije skupine dužnika.

Uz eliminiranje tečajnog rizika, pretvaranje kredita u 'švicarcima' u kredite u eurima trebalo bi dovesti do smanjivanja glavnice kredita i, koliko je to moguće, izjednačavanja uvjeta otplate za dužnike u 'švicarcima' s onima koje imaju korisnici kredita u eurima. Zato je ključno pitanje po kojem tečaju će se izvršiti konverzija. Polazne pretpostavke su da tečaj za konverziju bude niži od tržišnog, da trošak (razliku između tržišnog tečaja i tečaja za konverziju) snose banke te da im država zauzvrat omogući porezne olakšice.

Da bi se utvrdio fer tečaj za konverziju, treba voditi računa o nekoliko bitnih faktora. Prvo, nakon konverzije glavnica u kunama ne bi smjela biti veća nego što je bila u trenutku uzimanja kredita. Drugo, kamatna stopa nakon pretvaranja kredita u eure više neće biti fiksirana na razini od 3,23 posto, nego će osjetno porasti. I treće, treba uzeti u obzir to da su dužnici u 'švicarcima' u prvom razdoblju otplate, dok je tečaj švicarskog franka bio stabilan, profitirali jer su imali znatno niže rate od dužnika u eurima.

Prema neslužbenim informacijama HRT-a, bankarima odgovara to da se konverzija provede po već fiksiranom tečaju 'švicarca' od 6,39 kuna, a donja granica na koju bi pristali je tečaj od 5,80 kuna.

Na temelju tih informacija, tportal je izračunao koliko bi se smanjila preostala glavnica na primjeru tri kredita u 'švicarcima' u protuvrijednosti od 50.000, 70.000 i 100.000 eura uzetima početkom 2007. na rok od 20 godina. Kao što se vidi u grafičkom prikazu, za kredit u 'švicarcima' u protuvrijednosti od 70.000 eura glavnica bi se smanjila između 60 i 110 tisuća kuna. Ako bi se za konverziju primijenio tečaj od 6,39 posto, glavnica u kunama (nakon osam godina otplate) svela bi se na razinu s početka otplate kredita, a kada bi se primijenio tečaj od 5,80 kuna, glavnica bi bila pedesetak tisuća kuna niža od početne.

No konverzija u eure po trenutno fiksiranom tečaju od 6,39 kuna ne znači da bi mjesečna rata kredita ostala ista kao prije konverzije, jer više ne bi vrijedila odredba o sniženoj kamatnoj stopi od 3,23 posto, već bi se na konvertirane kredite obračunavale uobičajene kamatne stope za kredite u eurima, a one su osjetno više. Tako bi u našem primjeru rata kredita nakon konverzije, uz kamatnu stopu od 5,5 posto, iznosila 4.900 kuna, a sada iznosi 4.330 kuna.

Ako bi se konverzija provela po tečaju nižem od 5,80 kuna, rata bi iznosila 4.450 kuna, što je još uvijek 120 kuna više od rate prije konverzije.