Iz HUP-a su za tportal kazali kako apsolutno pozdravljaju svaki napor države da osobe s invaliditetom budu aktivnije zastupljene na tržištu rada. Ipak, dodaju kako se u provedbi novog zakona već sada s naziru pitanja o čijem rješavanju razgovaraju s resornim ministarstvom.

'Činjenica je da će poslodavci morati plaćati tzv. 'kazneni porez' ako ne ispune propisane kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom čak i ako na tržištu rada uopće nema dovoljnog broja osoba s invaliditetom odgovarajućih kvalifikacija. Primjera radi, jedna ICT tvrtka u Hrvatskoj s više od 1.500 zaposlenih prema prijedlogu zakona trebala bi zaposliti minimalno 60 osoba s invaliditetom. Na burzi rada ne postoji toliki broj osoba s invaliditetom s potrebnim kvalifikacijama, pa iako na strani poslodavca postoji dobra volja da zaposli takve osobe on to nije u mogućnosti učiniti iz objektivnih razloga, a za to će biti novčano penaliziran', ističu iz HUP-a.

'Ukoliko poslodavac ne nađe dovoljan broj osoba s invaliditetom na tržištu rada ili nema radnog mjesta na koje bi zaposlio veći broj osoba s invaliditetom (na primjer, radno intenzivne industrije,) obvezan je plaćati po nezaposlenom radniku s invaliditetom jednu trećinu minimalne plaće - svaki mjesec. Trenutno je Uredbom o visini minimalne plaće propisana visina minimalne plaće 3.017,61 kuna. Prema tome, mjesečna obveza poslodavca za jednu nezaposlenu osobu s invaliditetom iznosila bi trenutno 905,28 kuna koje tvrtka svaki mjesec mora izdvajati', pojašnjavaju u HUP-u i upozoravaju da je kod donošenja zakona nužno uskladiti sustav obrazovanja osoba s invaliditetom s realnim potrebama tržišta rada da bi se ovakav zakon mogao primjenjivati u praksi.