Je li prijedlog proračuna za iduću godinu lista dobrih želja ili realna slika državnih prihoda i rashoda? Gostujući u HTV-ovoj emisiji 'Otvoreno', ministar financija Boris Lalovac je kazao kako proračun izgleda 'onako kako će moći izgledati svi daljnji proračuni nakon njega'. HDZ-ov Goran Marić smatra pak kako je proračun neodrživ

'Ne postoji nikakav sukob između mene i ministra Vedrana Mornara. Svakako je legitimno pravo svakog ministra da se bori za veće limite. Ja im objašnjavam da moraju naći druge izvore za povećanje limita', kazao je ministar Lalovac u Otvorenom.

'Kakav je proračun za 2015. godinu? Dosta je pritisaka da nije realan da će se ići u rebalans. No taj proračun izgleda onako kako će moći izgledati svi daljnji proračuni nakon njega. Manje da financiramo rashode iz poreza hrvatskih građana, koji teško žive u šestoj godini recesije i nemaju toliko novaca koliko je potrebno državnom aparatu, a da sve više financiramo iz fondova Europske Unije i namjenskih prihoda koji dolaze izvan proračuna. Treba vidjeti koliko mogu dati građani, koliko ekonomija, a ostalo projektima povući novac iz nekih drugi izvora. I tu trebamo pokazati sposobnost i lokalne i centralne vlasti da vidimo koliko mogu povući', rekao je Lalovac.

'Iduće godine proračun se oslanja na sedam milijardi kuna iz EU fondova. Četiri milijarde dolaze iz predpristupnih fondova gdje su projekti realizirani iz razdoblja 2007.-2014. godine, a 1,2 milijarde dolazi iz fondova za poljoprivredu. Mi ćemo uplatiti u EU proračun 3,6 milijardi kuna i moramo povući više. Hrvatska ima izlaz u povlačenju iz fondova. Svaki ministar može imati veći ukupan limit ukoliko je sposoban povući novce iz Europe', smatra Lalovac.

Marić: Ovaj proračun je neodrživ

'Državni proračun po prirodi i delikatnosti ne podnosi ni najmanju razinu površnosti i neozbiljnosti. Niti jedan proračun od 2011. godine (ta godina nije imala rebalans proračuna), nije bio bez rebalansa. U prijedlogu za proračun 2015. godinu predviđa se rast 0,5 posto. Proračun je neodrživ. Izlaže se prevelikom riziku neostvarenju prihoda i probijanju rashoda. Bolnice će ostvariti gubitak. Prihodi se neće ostvariti jer se previše očekuje tamo gdje smo najnespremniji i najnesposobniji - iz fondova EU-a. Prihodi su nerealni. Preambiciozno je planiran državni proračun, nije sustavno pristupljeno tom radu. Način trošenja državnih novaca pokazuje karakter fiskalne politike', mišljenja je Marić.

'Za prikupiti novac za financiranje deficita mora se otići na tržište kapitala, mora se zadužiti i obećati da će vratiti. Nama treba 70 milijardi kuna iduće godine za zadužiti se da vratimo stare dugove i deficit od 12 milijardi kuna. To su ogromni iznosi za ovako malu ekonomiju. Postoje novci gdje se znanjem i vještinama može povući novac. Zašto smo ušli u EU - zbog konvergencije da povlačimo novac', stav je Lalovca.

'Ukoliko budemo imali milijun i 300 tisuća zaposlenih, mi smo riješili veći dio problema', smatra ministar financija.

'Svom potpredsjedniku Vlade trebate postaviti pitanje zašto se ne povlači novac iz EU fondova', kazao je Marić Lalovcu.

'Nikada ne podržavam smanjenje plaća jer to nikada ne može biti dobra mjera. To je jedan paradoks štednje', smatra Marić.

'Nama danas fali rada. Rad se visoko oporezuje. Imamo kapitala u bankama, imamo nekretnina, ali nam fali rada i zapošljavanja mladih', kazao je Lalovac.

Hoće li rezati plaće u javnom sektoru, Lalovac je kazao kako po njemu 'linearnog rezanja nema'.

'Nema linernog rezanja, a nema ni rezanja u javnom sektoru', kazao je Lalovac i dodao da treba uvesti model nagrađivanja i kažnjavanja.

'Ne dolazi u obzir ni rezanje mirovina', rekao je Lalovac i osvrnuo se na problema sa 'švicarcima'.

'Problem sa 'švicarcima' je nastao 2009. godine jer ga bivša vlast nije uspjela riješiti. Mi smo ga uspjeli sa zakonske snage riješiti, gdje nije bilo ustavnih tužbi. Kamate smo spustili s pet na oko tri posto. I smatramo da je u tom dijelu Vlada napravila veliki iskorak. Treba li primijeniti mađarski model? Ja nisam za neka rješenja koja ne možemo naći u dogovoru s bankarima. Želim to riješiti dogovorom, a ne da kasnije imamo blokade procesa, ustavne tužbe...', smatra Lalovac.

U siječnju kreće otpis dugova, prvo korisnicima socijalne pomoći

Od 1. siječnja trebao bi krenuti oprost duga građanima koji su u blokadi dulje od godinu dana. Lalovac je izjavio da je postignut dogovor s bankama.

'Nakon što su tijekom pregovora na oprost duga pristala poduzeća poput HEP-a, postignut je i dogovor s bankarima, potvrdio je ministar financija. Na odluku teleoperatera još se čeka, iako su navodno potvrdili spremnost za otpis duga najugroženijima a to su primatelji socijalne pomoći. Projekt otpisa duga mogao bi obuhvatiti 60 tisuća blokiranih građana', rekao je Lalovac.

'U Hrvatskoj su se akumulirale takve nejednakosti koje su eksplodirale 2012. godine. Jedan posto Hrvata ima u bankama oročeno 10 milijardi eura. Ne plaćaju ni kune. Godišnje zarađuju 2,3 milijarde kuna. Imate 150 tisuća građana koji nemaju ni 10 tisuća kuna. Pomoći ćemo im na način da smo prvi puta otvoreno razgovarali s bankama, teleoperaterima i javnim poduzećima gdje smo jasno postavili kriterije. Oni koji su korisnici socijalne pomoći, oko 20,30 tisuća ljudi je osnovnih. Pokušavamo dignuti određene kriterije do 60 tisuća i reći da moraju ići u oprost', najavio je ministar financija.