KAOS U MINSTARSTVU OBRANE

Revizori: Kotromanoviću treba akcijski plan da sredi nekretnine!

19.11.2014 u 07:44

Bionic
Reading

Propusti u popisu imovine i obveza, slaba naplata potraživanja, nepostupanje prema nalozima prethodne revizije samo su dio grijeha koje državna revizija pripisuje Ministarstvu obrane pod ravnanjem Ante Kotromanovića zbog kojih je dala uvjetno mišljenje na financijsko izvješće toga ministarstva za prošlu godinu

Vjerodostojan popis imovine i obveza kronični je nedostatak Ministarstva obrane koji nije riješen ni prošle godine unatoč opetovanim upozorenjima revizije. Djelatnicima ministra Kotromanovića najveći problem čini golemi fond nekretnina koji nikako ne mogu staviti pod kontrolu.

Iako je u svibnju 2013. donesena odluka o popisu nekretnina (vojnih, stanova, garaža i poslovnih prostora) revizija je ustanovila da povjerenstvo za popis nije obavilo zadatak. Prema nalazima revizije, podaci o broju nekretnina iskazani u izvješću o popisu se razlikuju od

Preispitati cijene izdvojenih usluga

Revizija se osvrnula i na izdvajanje (outsourcing) usluga smještaja, prehrane i čišćenja koje je preuzelo društvo Pleter usluge. Prema nalazu revizije, ta tvrtka u državnom vlasništvu većinu prihoda od 120,4 milijuna kuna ostvaruje od pruženih usluga ministarstvu i ima zadržanu dobit od čak 37,3 milijuna kuna. S obzirom na to da u cijenu usluga nisu uključeni komunalni i režijski troškovi te troškovi investicijskog održavanja koje snosi ministarstvo, revizija smatra da je potrebno preispitati cijenu usluga.

podataka 'Službe za nekretnine' koja vodi analitičke evidenciju nekretnina u samom ministarstvu. Usklađenje stanja nije obavljeno jer, prema obrazloženju odgovorne osobe, nije proveden cjelovit popis nekretnina nego je 'izvršen obilazak i popis samo dijela nekretnina'

S obzirom na to da se kroz dulje razdoblje ne uspijeva obaviti cjelovit popis imovine i obveza, revizori ministru Kotromanoviću predlažu donošenje akcijskog plana kojim je potrebno jasno definirati aktivnosti, metode, postupke i rokove popisa te nadležnosti i odgovornosti članova povjerenstva i ostalih zaposlenika koji sudjeluju u popisu.

Revizija otkriva i da je Ministarstvo obrane klasičan primjer lošeg upravljanja nekretninama. Velik dio nekretnina kojim bi trebalo upravljati ministarstvo je izvan upotrebe, a za nekretnine koje su dane u najam gomilaju se potraživanja. Prema podacima Službe za nekretnine, od ukupno 618 vojnih nekretnina, kojima upravlja i raspolaže ministarstvo, u uporabi je tek 226 nekretnina, a 392 nekretnine ne koriste se.

Od 2.722 stana, u najmu je 2.331 stanova, 113 stanova se koristi za službene potrebe, a 278 stanova se ne koristi. Od ukupno 2.920 garaža, najveći dio (1.659 garaža) je dan na korištenje HVIDRA-i bez naknade na temelju odluke ministra iz 1993. godine. Od 278 poslovnih prostora, 135 je dano u zakup, a 143 poslovna prostora su dana, bez naknade, na korištenje udrugama i sindikatima ili su prazni.

Neiskorištenu imovinu ministarstvo nije predalo Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom iako je to trebalo učiniti. U ministarstvu taj propust opravdavaju činjenicom da u većem broju slučajeva nije u zemljišnim knjigama upisano vlasništvo RH ili se te nekretnine bespravno koriste.


Problem naplate potraživanja za nekretnine dane u najam vuče se već godinama. Koncem 2013. dospjela potraživanja iznosila su 104,2 milijuna kuna, a premda je ministar Kotromanović poduzeo neke mjere za utjerivanje dugova, nije bilo značajnijih rezultata. Revizija konstatira da su razlozi loše naplate što u najvećem broju slučajeva ugovorima nisu utvrđeni međusobni odnosi između ministarstva i zakupoprimaca, odnosno najmoprimaca, što potraživanja nisu usklađivana i što ministarstvo nema uspostavljen odgovarajući informatički sustav praćenja potraživanja i naplate.

U 2013. prihodi nadmašili rashode

Koncem 2013. u Ministarstvu je zaposlen 18.841 djelatnik, od čega 17.420 djelatnika Oružanih snaga, 1.391 Ministarstva i 30 u međunarodnim organizacijama. U 2013. ministarastvo je ostvarilo 4.43 milijarde kuna prihoda od čega je 99,3 posto osigurano iz državnog proračuna. Rashodi su iznosili 4,43 milijarde kuna te je višak prihoda iznosio 2,55 milijuna kuna.

Kako bi se končano uveo red u naplati potraživanja revizija, između ostaloga, predlaže da se utvrdi je li povoljnije da navedene poslove obavlja ministarstvo ili da se poslovi evidencije i naplate potraživanja povjere nekoj stručnoj instituciji. Revizija predlaže i preispitivanje cijena zakupa s obzirom na to da su najamnine za stanove, garaže i poslovne prostore u većini slučajeva manje od tržišnih.

Neučinkovitost je Kotromanovićevo ministarstvo pokazalo i u upravljanju zalihama. Revizija je utvrdila da je skladišno poslovanje organizirano na više lokacija, a nabava i skladištenje materijala nije obavljano u skladu s potrebama te se na zalihama nalazi materijal značajnijih vrijednosti nabavljen u ranijem razdoblju. Stoga revizija nalaže mjere učinkovitijeg upravljanja zalihama te predlaže njihovo smanjivanje odnosno popisivanje i prodaju (ili rashodovanje) zaliha koje nisu potrebne Ministarstvu.

Revizija zaključuje da su utvrđene nepravilnosti dijelom posljedica nezadovoljavajućeg funkcioniranja sustava unutarnjih financijskih kontrola te su utjecale na izražavanje uvjetnog mišljenja.