Pojašnjavajući osnovne postavke modela pomoću kojega će država doći do dodatnih sredstava za poticanje poduzetništva, ministar Maras naglasio je da se ne radi o oduzimanju sredstava, nego o njihovu prebacivanju u fond, pri čemu će 'svakom vlasniku računa koji zatraži novac Ministarstvo poduzetništva i obrta isplatiti iznos koji se nalazio na računu uvećan za pripdajuću kamatu'.

Pod 'spavajućim računima' u bankama podrazumijevaju se računi koji nisu aktivni, a na kojima se nalaze manji iznosi do nekoliko stotina kuna. Na ovu ideju u ministarstvu su došli koristeći iskustva drugih zemalja, poput Australije, Irske, Italije, Kanade, Velike Britanije, koje za različite društveno korisne potrebe angažiraju sredstva s takvih računa.

Rokovi za proglašavanje računa 'spavajućima' različiti su od zemlje do zemlje. Tako se Australiji pod 'spavajućim računima' smatraju oni koji nisu aktivni tri godine, a u Velikoj Britaniji tek ako novac nije diran 15 godina. Prema riječima ministra Marasa, kod nas bi se država 'pokupila' sredstva s računa koji nisu aktivni najmanje pet godina.

Premda ne raspolaže službenim podacima, na temelju broja bankovnih računa u Hrvatskoj i iskustava drugih zemlja, ministar optimistički procjenjuje da bi se s takvih računa moglo prikupiti do 800 milijuna kuna. No bio bi zadovoljan i kada bismo postigli iste rezultate kao u Irskoj, koja je u društvene svrhe s računa koji su bili neaktivni pet godina povukla 50 milijuna eura.

Ministar Maras očekuje da će se pružiti otpor predloženom rješenju, ali pita se 'treba li novac ostaviti banci ili ga iskoristiti u društveno korisne svrhe'. 'Banke brišu račun nakon godinu dana i uzimaju novac, a ako se netko javi, novac mu isplate, ali to su rijetki slučajevi', kaže Maras ističući da banke ne bi smjele biti iznad društva.

Zakonski prijedlog trebao bi biti gotov do kraja godine, a prikupljenim sredstvima osnovao bi se fond koji bi služio za poticanje mladih poduzetnika, razvoj poduzetničke infrastrukture, stipendiranje studenata te za pomoć poduzetnicima slabije likvidnosti.

Za mlade, poduzetnike i start-up poduzeća osigurale bi se bespovratne potpore do 50.000 kuna. U okviru razvoja poduzetničke infrastrukture osigurala bi se sredstva za kredite s kamatom do tri posto za opremanje tehnoloških parkova i inkubatora. Studentima nižeg socijalnog statusa nudile bi se bespovratne stipendije (do 3.000 stipendija godišnje). Najviše sredstava (400 milijuna kuna) predviđeno je za poduzetnike slabije likvidnosti kojima bi se osigurali mikrokrediti s kamatom do tri posto.