Novac PROFESOR TICA:

'Hrvatska ima i dalje naskuplje nekretnine u regiji'

'Hrvatska je po prosječnim cijenama i dalje najskuplje nekretninsko tržište među tranzicijskim zemljama, izuzev Slovenije', istaknuo je Josip Tica, profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu govoreći na okruglom stolu o nekretninama

Naime, na brzi rast cijena nekretnina, kaže Tica, najviše je utjecalo prolongiranje stambenih kredita s 15 na 30 godina u trenutku kada nije bilo gotovo nikakve ponude. Mogućnost ekstraprofita povukla je mnoge u sektor stanogradnje, pa Tica ne može odrediti je li rast cijena bio špekulativan, ali u svakom slučaju upozorava da tržište nije reagiralo na pad potražnje padom cijena. Naime, drži iznimno negativnim trendom da se nedostatak potražnje nastoji supstituirati manjkom ponude.

'Trenutno imamo neprodane nekretnine u vrijednosti 15 milijardi eura', čulo se iz publike od jednog građevinara koji predlaže da se država odrekne dijela nameta, banke spuste kamatne stope, a građevinari naprave pritisak na spuštanje cijene zemljišta.

'Ja se ne bih složio s tim da banke blokiraju pad cijena nekretnina, dapače bankama je u interesu da dođe do kontroliranog i postepenog pada cijena kako bi se mogao rasprodati postojeći stambeni fond i mislim da će upravo banke najviše inzistirati na jeftinijim cijenama u sljedećoj godini', poručio je Alan Herjavec iz Splitske banke. Ipak, iako će vršiti pritisak na snižavanje cijena neće više toliko ulagati u nekretninske projekte. Financijsku potporu moći će dobiti visoko kvalitetni projekti komercijalnih nekretnina te početi projekti koje se mora završiti.

Neće biti ni osjetnijeg rušenja kamatne stope na stambene kredite, poručuju, jer su one tržišna kategorija.

Ali i da se smanji cijena stanova kombinacijom više faktora, stručnjaci su uvjereni da to ne bi potaknulo prodaju stanova jer će za novi val kupovanja prije svega biti potrebno umiriti potrošača i dati mu makroekonomsku sigurnost.

'Suludo je očekivati da će netko dizati kredit na 30 godina, a ne zna hoće li imati plaću sljedeći mjesec', zaključuje taj dio rasprave Tica.

A kad god se o nekretninama raspravlja građevinari potegnu temu preskupog zemljišta. Ovaj put je to učinio Sven Miller iz Stipić grupe koji poručuje da je 'cijena zemljišta je omogućavala da se obogatite s jednom transakcijom'.

Preskupo zemljište je dovelo do, kako kaže, katastrofalnih urbanističkih i arhitektonskim rješenja, a mora se spustiti na 12 do 13 posto udjela u cijeni četvornog metra proizvoda. Poziva i državu da smanji komunalne doprinose stvarno, a ne tek fiktivno.

'Samo su nam fiktivno smanjili vodni doprinos jer su nam ga smanjili u prvoj zoni, a povećali u trećoj zoni, gdje se najviše i gradi', upozorava Miller.

Budućnost bi dakle mogla biti u komercijalnim nekretninama, ali Arn Willems iz CBRE-a upozorava da to neće biti kvadrati trgovačkih centara. Zagreb ima tek 560 četvornih metara maloprodajne površine na 1.000 stanovnika, ali je problem u niskoj kupovnoj moći naših građana, koja ne može održavati ni postojeće kvadrate.

'U naredne dvije godine Zagreb će dobiti još 250 tisuća četvornih metara koji su u gradnji', kaže Willens pa poručuje developerima da razvijaju projekte u Splitu i manjim sredinama.

Okrugli stol dotakao je i pitanje oporezivanja nekretnina, a složili su se da bez sređivanja zemljišnih knjiga neće biti učinkovitog poreza.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još