Novac PUTEVI IZ ZADUŽENJA

Za razliku od države, građani smanjuju dugove

Hrvatski građani i kućanstva nisu prezaduženi u odnosu na podatke razvijenih zemalja Europske unije, naplata kredita za sada je relativno dobra, krediti po karticama i za automobile su u padu, što znači odgovornije ponašanje građana u krizi, dok rastu stambeni krediti što je pozitivno jer je to dugoročno ulaganje, ocjena je direktora Hrvatske udruge banaka (HUB) Zorana Bohačeka iznesenih na današnjem okruglom stolu 'Putevi iz zaduženja - savjetovanje dužnika i osobni stečaj - bankrot'

Okrugli stol organizirali su austrijsko Veleposlanstvo u Zagrebu i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva s ciljem prenošenja austrijskih iskustava s područja osobnog zaduživanja, savjetovanja dužnika i bankrota kao jednog od načina rješavanja dužničke problematike.

Istaknuvši da u Austriji dugovi građana i kućanstava nisu rijetkost te da 9 posto od ukupno 3,5 milijuna domaćinstava ne može otplaćivati svoje dugove predstavnik krovne organizacije ovlaštenih savjetovališta u Austriji-ASB Hans Grohs naglasio je da se broj privatnih bankrota od 1999. do 2009. u toj zemlji udvostručio.

Stoga država s 10 milijuna eura pomaže rad savjetovališta za dužnike u svim austrijskim regijama koji pomažu informiranju i financijskoj pismenosti građana da izbjegnu prezaduženost i osobni bankrot. Za dužnike je to besplatno, a studije su pokazale da država time štedi na naknadama za nezaposlene i socijalnu pomoć te da joj se na svaki uloženi euro vraća 2,5 eura.

Hrvatska još nema institut osobnog bankrota, njegovo se zakonsko reguliranje najavljuje za kraj 2011., a Bohaček smatra da prije toga treba provesti javnu raspravu i analizu njegove potrebe i učinaka.

Za osobnu i prezaduženost kućanstava nema lakog rješenja, a osobni bankrot nije 'joker iz rukava' niti čarobni štapić koji će obrisati dugove. To je vrlo ozbiljna odluka pri čemu treba znati da onome tko ide u osobni bankrot pet, sedam ili koliko već godina u kojoj zemlji, praktično oduzeta sva poslovna sposobnost, upozorava Bohaček.

Važnom drži i utvrđivanje dimenzije dužničkog problema te jasnih pravila objektivnosti kome treba pomoći i tko zaslužuje osobni stečaj. Primjerice, razlika je ako ste odgovorni dužnik i godinama uredno vraćate dugove, pa se nešto izvanredno dogodi, a vaš susjed kupuje preskupe automobile, troši preko svojih mogućnosti, ne može vraćati dugove, ili još gore ide na 'crne' kredite i dodatno se zadužuje te naglo ostane bez ičega i onda traži zaštitu države.

Iznosi primjer Francuske gdje se obvezno u toj situaciji prodaju sve dužnikove nekretnine i pokretnine, ostavi mu se minimum namještaja i odjeće, automobil samo ako služi za posao.

Navodi kako statistike pokazuju da oko tri četvrtine prezaduženih u Europi nisu u potpunosti krivi za to, jer su ostali bez posla, razboljeli se, razveli ili slično na što nisu mogli utjecati, dok samo četvrtina njih loše upravljaju svojim financijama.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još