Novac PBZ ANALIZE

Kamate će nastaviti blagi rast

  • Autor: tportal.hr
  • 9.2.2009 16:07:30
  • 9.2.2009 16:10:00

Analitičari PBZ-a očekuju u ovoj godini nastavak blagog rata kamata na kredite i štednju. U tjednoj analizi PBZ-a Ana Lokin navodi tri ključna razloga za rast kamata u 2008. godini koji će snažno utjecati na kretanje kamata i u ovoj godini

Prvi je postupan rast Euribora koji se i dalje održava na visokoj razini, unatoč rezanju ključne kamatne stope Europske središnje banke. Drugi ključni razlog je percepcija rizičnosti naše zemlje (kao i ostalih zemalja u okruženju), odnosno domaćih banaka kao dužnika. O značajnom rastu rizika svjedoči nagli skok CDS-a (Credit Defaut Swap) za Hrvatsku. CDS na dospijeća 1-2 godine upravo s listopadom počinje snažan rast k razinama iznad 100 pa do čak oko 400 baznih bodova u ovoj godini.

Treći razlog leži u iako blagom, ipak prisutnom rastu pasivnih kamata. Kamate na devizne depozite povećane su u godinu dana za oko 50 bb u prosjeku. Pri tome su kamate na oročene depozite stanovništva u eurima rasle za 86 bb kod kratkoročnih, a 74 bb kod dugoročnih oročenja.

Navedeni razlozi odnose se, dakako, i za kunske kredite s valutnom klauzulom poduzećima, spread kojih je između Hrvatske i eurozone povećan na više od 200 bb u studenome. Visok spread , kao i njegov u zadnje vrijeme prisutan rast, objašnjivi su kao i kod CDS-a povećanom rizičnošću dužnika.

Kamatna stopa na novoodobrene stambene kredite nastavila je rasti te je u prosincu u odnosu na studeni bila viša za 2 bazna boda i dostigla prosječnih 6,08 posto. Na godišnjoj razini stopa je bila viša za 98 bb te se može reći da je, ustvari, od veljače prošle godine dugogodišnji trend konvergencije domaćih kamatnih stopa na stambene kredite prema stopama eurozone prekinut a spread (razlika između kamatnih stopa u Hrvatskoj i kamatnih stopa u zemljema eurozone) pokazuje tendenciju širenja.

Kod kunskih plasmana bez valutne klauzule, okvirni krediti po tekućim računima stanovništvu koji imaju najveće učešće, bilježe pad kamata. Tako je krajem 2008. kamata na prekoračenja bila za 22 bb niža nego godinu ranije i iznosila u prosjeku 12,97 posto. Nasuprot tome, kamata na kratkoročne kredite poduzećima (prekoračenja i ostalo) povećana je na godišnjoj razini za 1,59 postotnih poena na 8,98 posto, što je vjerojatno kao i kod plasmana s valutnom klauzulom rezultat rasta premije rizika za domaća poduzeća, ali i rasta kunskih kamatnih stopa na međubankarskom tržištu.

Istovremeno, kamate na oročene kunske depozite povećane su za 23 bb, dok su kamate na depozite na žiro i tekućim računima snižene za 6 bb.

Analitičari PBZ-a u ovoj godini očekuju nastavak blagog rasta kamata, kako na depozite tako i na kredite. Znatno slabija mogućnost financiranja domaćih banaka na inozemnim tržištima (te visoka cijena takvoga financiranja) vjerojatno će potaknuti banke da povećanjem kamate privuku domaće izvore, a rast cijena izvora financiranja dovest će i do rasta aktivnih kamata. Iako se očekuje da će ključna kamatna stopa ECB-a pasti do 1% (u veljači je zadržana na 2%), prema nekima i blizu 0% u ovoj godini, tromjesečni Euribor se neće spustiti tako nisko, a kretanje CDS-a vrlo je nezahvalno prognozirati.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još