Novac I U KRIZI STIŽU DOZNAKE

Gastarbajteri kući poslali više od milijardu eura

Stabilni devizni oslonci kakvima su se i u kriznoj 2009. pokazale inozemne doznake radnika i iseljenika, ublažavaju recesijski udar na standard građana

Sanja Madžarević-Šujster, glavna ekonomistica u zagrebačkom uredu Svjetske banke, kaže da su prema procjenama Svjetske banke te doznake u Hrvatskoj lani pale samo dva posto, na 1,57 milijardi dolara, dok su globalno smanjene 6 posto, piše Poslovni dnevnik.

S obzirom na poboljšane izglede za globalnu ekonomiju, u toj instituciji očekuju povećanje priljeva radničkih doznaka u zemlje u razvoju, i to za 6,2 posto ove godine te 7,1 posto iduće. To je nešto brži tempo oporavka u odnosu na prethodne prognoze te institucije. 'A kao što je za krize Hrvatska zabilježila manji pad doznaka iz inozemstva, tako se ove godine procjenjuju 'samo' stabilnima, odnosno iduće godine s nižim rastom u odnosu na globalni prosjek', kaže Madžarević-Šujster. Posljednjih godina inodoznake u nas su se kretale između 2,5 i 3 posto BDP-a. To ih čini značajima ne samo za ona kućanstva koja ih izravno primaju već i šire. Takvu ocjenu ne mijenja bitnije ni utjecaj tečaja u dolarskim, odnosno eurskim iskazima doznaka.

Brojke Svjetske banke i HNB-ova statistika tekućih transfera u privatnom sektoru u okviru bilance plaćanja dijelom se i zbog kretanja tečaja donekle razlikuju. Prema HNB-u, priljev deviza po tekućim transferima privatnog sektora lani je dosegnuo oko 1,3 milijarde eura ili oko tri posto manje nego godinu prije. Više od četiri petine tog iznosa ili nešto više od milijardu eura odnosi se upravo na doznake radnika i iseljenika iz inozemstva. Iako je u cjelini već neko vrijeme trend lagano opadajući, što se objašnjava promjenama u strukturi migracija (udio 'klasičnih gastarbajtera' smanjuje se na račun obrazovanijih i onih koji u inozemstvo vode i obitelji), taj novac za Hrvatsku će i nadalje biti značajan.

Pogotovo kad se ima u vidu da se, primjerice, kod priljeva po izravnim stranim ulaganjima ove godine očekuje daljnje znatno kopnjenje. Prema procjenama središnje banke, naime, ove bi godine ta ulaganja mogla pasti dodatnih 20-ak posto, na oko 1,6 milijardi eura ili nešto više od 3 posto BDP-a.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još