Novac TEŽE DO KREDITA

Financijska oluja neće poštedjeti ni Hrvatsku

  • Autor: Z. Korda
  • 28.11.2008 19:08:46
  • 26.11.2008 14:00:00

Svjedoci smo zaoštravanja globalne financijske krize čije će posljedice vjerojatno na vlastitoj koži osjetiti i hrvatski građani. Neviđeni gubici financijskih institucija diljem svijeta nesumnjivo će dugoročno smanjiti dotok kapitala i poskupiti kredite

Posljednji podaci o kretanju osobne potrošnje već potvrđuju stezanje kućnih budžeta hrvatskih građana. Suočeni s rastom inflacije, padom realnih plaća i pogoršavanjem uvjeta zaduživanja Hrvati polako postaju svjesni da su zlatne godine bezbrižnog zaduživanja i prekomjerne potrošnje na izmaku.

PROSJEČNA OBITELJ DUGUJE GOTOVO 100.000 KUNA

Ukupni dug stanovništva krajem lipnja dostigao je 116,5 milijardi kuna, što znači da prosječna hrvatska obitelj danas duguje gotovo 100.000 kuna. Naravno, zaduženost nije ravnomjerno raspoređena. Istraživanje koje je provela agencija Hendal u suradnji s tportalom pokazuje da trećina hrvatskih građana trenutno otplaćuje najmanje jedan bankarski kredit (ne računajući kreditne kartice i zaduženja po tekućem računu).

Pritom četvrtina 'zaduženih' za otplatu kreditnih rata izdvaja do 10 posto mjesečnih primanja, preko 50 posto ih izdvaja između 10 i 30 posto prihoda, a gotovo petina između 30 i 50 posto. U kategoriji 'zaduženih do grla' je četiri posto Hrvata koji više od 50 posto primanja daje za otplatu kredita.

TERET OTPLATE KREDITA SVE TEŽI

Pritisnute restriktivnom monetarnom politikom i poskupljenjem inozemnog novca, banke su u proteklih godinu dana već poprilično zaoštrile uvjete kreditiranja. Bankari sve češće odbijaju klijente slabije kreditne sposobnosti, a kamatne stope polako, ali sigurno idu prema gore. Tako su samo u prvom dijelu ove godine prosječne kamatne stope na stambene kredite porasle jedan posto (sa 4,82 na 5,84 posto), što je dovelo do značajnog povećanja kreditnog opterećenja. Osobito zabrinjava sve veća ovisnost Hrvata o gotovinskim kreditima i zaduženjima po tekućem računu na koje banke zaračunavaju najviše kamatne stope.

PRIJETI NOVI RAST KAMATNIH STOPA

Rast inflacije i aktualni potresi na globalnim financijskim tržištima zaprijetili su novim rastom kamatnih stopa. Premda se bankari još ne žele izjašnjavati o svojim potezima, prva neugodna vijest stigla je iz Erste banke, koja je početkom tjedna objavila da ukida stambene kredite u 'švicarcima' i povećava kamatne stope na novoodobrene gotovinske kredite.

U prognozama analitičara već se najavljuju oštriji kreditni uvjeti. Analitičari PBZ-a ocjenjuju da nema dvojbe da će financijska kriza s epicentrom na Wall Streetu snažno utjecati na Europu, pa tako i na Hrvatsku. Uslijed porasta premije rizika, vanjsko će refinanciranje ove i iduće godine biti teže i skuplje sve za ekonomske subjekte. Maruška Vizek s Ekonomskog instituta izračunala je da su, obzirom na visoku inflaciju, realne kamatne stope na stambene kredite negativne, pa stoga očekuje da će kamatne stope još rasti.

Umirujuće riječi stižu od guvernera HNB-a Željka Rohatinskog koji smatra da kriza u SAD-u neće ostaviti izravne posljedice na Hrvatsku jer hrvatske banke nisu izložene američkom hipotekarnom tržištu. Pozitivan utjecaj na kamatne stope trebale bi imati i dokapitalizacije koje su vodeće banke provele u protekle dvije godine, nakon kojih su one znatno manje ovisne o uvozu stranog kapitala. Značajniji rast kamatnih stopa svakako će biti izbjegnut i ukoliko se do kraja godine nastavi obuzdavanje inflacije.

HRVATI ZABRINUTI ZA FINANCIJSKU MOGUĆNOST

Visoka zaduženost, otežano odobravanje kredita i rast kamatnih stopa sve većem broju građana otežava daljnje zaduživanje. Na zabrinutost Hrvata za vlastito financijsko stanje ukazuje i naše istraživanje, prema kojem čak 60 posto korisnika kredita namjerava svoju kreditnu zaduženost smanjiti, njih 30 posto će ju zadržati na istoj razini, a samo osam posto sprema se povećati kreditno opterećenje.

Pesimistično ozračje u pogledu financijske budućnosti potvrđuje i rezultati Gfk-ovog istraživanja, prema kojima oko 43 posto ispitanika smatra da će njihova financijska situacija biti ista kao prethodne godine, a čak 38 posto ih misli da će im financijsko stanje biti gore nego pred godinu dana.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još