Novac RBA ANALIZE

Treba nam porez na imovinu

S obzirom na činjenicu da su već sada ukupni fiskalni i parafiskalni nameti visoki, javlja se potreba promjene strukture oporezivanja bez povećanja ukupne porezne presije, ističe se u novom broju publikacije RBAAnalize. RBA analitičari smatraju da je potrebno smanjiti porezne stope na dohodak od rada i na poduzetnički angažirani kapital u razvoj konkurentnih proizvoda i usluga, a povećati opterećenje pasivnoga kapitala koji je realiziran u imovinu te kapitala koji je angažiran za spekulacije

Zbog snažnog pada gospodarske aktivnosti, predvođenog smanjenjem domaće potražnje, prihodi državnog proračuna u 2009. bili su ne samo manji od prvotno predviđenih 125 milijardi kuna, već su u odnosu na prethodnu godinu podbacili za 4,8 posto. Najizdašniji proračunski prihodi, PDV i trošarine, pali su za 10,3 posto odnosno 7,4 posto. Doprinosi koji čine više od trećine državnog proračuna, te su i dalje jedan od najvećih utega konkurentnosti rada, pali su za 1,7 posto.

Osim toga, negativni trendovi na tržištu rada intenzivirali su se u posljednjem tromjesečju te je nastavak nepovoljnih kretanja u realnom sektoru rezultirao i padom izravnih poreza (od dohotka i dobiti). Uz zadržavanje neodržive strukture javnih rashoda i njihov blagi rast, manjak u blagajni središnje države premašio je 9,5 milijardi kuna, što čini osjetno godišnje pogoršanje salda. Slični trendovi nastavili su se i u ovoj godini.

U 2010. najveći udar na smanjenje prihoda analitičari RBA očekuju na doprinosima, jer će se uz smanjivanje ukupne zaposlenosti pojačati i korištenje alternativnim kanalima nagrađivanja, što rezultira smanjenjem obračunske osnovice. Osim toga, osobna potrošnja i dalje će biti slaba, što implicira manji priljev od PDV-a i trošarina.

Predviđaju nastavak smanjivanja proračunskih prihoda ukoliko ne dođe do uvođenja novih vrsta poreza, povećanja stopa postojećih ili dodatne prodaje državne imovine.

Osim nužne strukturne promjene javnih rashoda, analitičari RBA ističu da sve jasnija postaje neodrživost modela njihovog financiranja koji se dominantno oslanja na porezne oblike ovisne o osobnoj potrošnji i masi plaća. S obzirom na činjenicu da su već sada ukupni fiskalni i parafiskalni nameti visoki, javlja se potreba promjene strukture oporezivanja bez povećanja ukupne porezne presije.

Strukturna promjena osnovice za oporezivanje smanjila bi porezne stope na dohodak od rada i na poduzetnički angažirani kapital u razvoj konkurentnih proizvoda i usluga (na reinvestiranu dobit), a povećala bi opterećenje pasivnoga kapitala koji je realiziran u imovinu te kapitala koji je angažiran za spekulacije.

Međutim, reforma usmjerena navedenom cilju ne provodi se preko noći, kratkoročno zasigurno iziskuje troškove, ali osim što vodi k stabilnijim izvorima financiranja, ona je pretpostavka za održivi ekonomski razvoj i postizanje viših stopa rasta, zaključuje se u analizi.

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još