U najnovijoj publikaciji Financijska stabilnost analitičari HNB-a ocjenjuju da će broj onih koji imaju problema s vraćanjem kredita i dalje rasti, premda sporije nego lani
U najcrnjem scenariju, pak, kreditne teškoće imat će gotovo trećina kućanstava, piše
Jutarnji list. Naime, gledajući raspoloživi dohodak nakon što se odbiju otplate kredita i u obzir uzme prag siromaštva, na kraju 2008. ranjivo je bilo 15,9 posto svih zaduženih kućanstava. Da bi ocijenili koliko su banke izložene problematičnim kućanstvima, analitičari HNB-a proveli su simulaciju šokova koja uključuje pad zaposlenosti te promjene tečaja i kamata. U 2009., pokazuju izračuni, probleme s otplatom kredita imalo je više od 18 posto kućanstava, što je na razini 2007.
U najgorem slučaju - kada bi zaposlenost pala 5 posto, uz rast otplate kredita od 20 posto zbog rasta kamatnih stopa - dug ranjivih kućanstava dosegnuo bi 32 posto. Blaža je opcija u slučaju da se otplata kredita poveća 20 posto zbog deprecijacije tečaja. Tada bi udjel “problematičnih” dosegnuo 22 posto. Ipak, šokovi se ne očekuju, uključujući rast kamatnih stopa i deprecijaciju tečaja. Stoga bi se trebali smanjiti i pritisci na otplate kredita.