Novac NIŽA CIJENA, VEĆA POTPORA

Subvencije samo za stanove do 1.600 eura

Zakon po kojem će se posuđivati novac za kupnju prvoga stana imat će tri razreda subvencija, neslužbeno doznaje Poslovni dnevnik od pouzdanih izvora bliskih Vladi. Prosjek će biti 200 eura po četvornom metru, kako je i najavila premijerka Jadranka Kosor, ali taj će se iznos odnositi samo na cijenu stanova koji stoje između 1200 i 1500 eura po četvornom metru

Najveći iznos posudbe na 20 godina davat će se za kupnju stanova do 1200 eura po četvornom metru - čak 300 eura. Oni koji budu kupovali stanove po cijeni između 1500 i 1600 eura za četvorni metar dobit će najnižu posudbu - od 100 eura. Posudbe se odnose, kao što je i najavljeno, za kupnju prvog stana, a posudba ima poček od 20 godina.

Takav je trenutačni prijedlog, ali on je podložan promjenama jer se i u samoj Vladi i Ministarstvu zaštite okoliša žustro raspravlja o konačnom prijedlogu koji bi Vlada uskoro trebala usvojiti. Kamate na poček trebale bi biti u okviru kamata za program Poticane stanogradnje (POS), ali traže se i načini da ih se dodatno snizi, doznaje Poslovni dnevnik.

Prema POS-ovu programu, kamata za vrijeme otplate državnih sredstava je pet posto, a poček koji može trajati samo jednu godinu - dva posto. U kombinaciji tih stopa s kreditima banaka od 6,4 posto kamate, prosječna kamata za POS-ov program iznosi 4,2 posto, stoji u odgovorima Agencije za pravni promet nekretnina (APN), preko koje će se plasirati i nove subvencije. Sukladno najavama, kamate na državnu posudbu trebale bi, dakle, biti između četiri i pet posto.

Država će ove godine pokušati osigurati oko 100 milijuna kuna za subvencioniranje stanogradnje, a uz 31 milijun iz HBOR-a, osigurat će se još 69 milijuna kuna. Ukupno se računa da će se ove godine kroz novi program potaknuti kupnja tisuću stanova, a on bi trebao vrijediti barem i sljedeće godine. U Vladi su se odlučili na ograničenje subvencija samo za cijene stanova do 1600 eura te veće subvencioniranje jeftinijih stanova jer vjeruju da će na taj način potaknuti dodatno sniženje cijena. Limit od 1600 eura je postavljen kao realan, a kreće se i od pretpostavke da će prodavatelj radije sniziti cijenu da bi što prije dobio što veći iznos gotovine od države.

To je i odgovor na kritike onih koji su upozoravali da će se subvencioniranjem četvornog metra od 200 eura samo zalediti previsoke cijene. Međutim, stanograditelji smatraju da je postavljanje limita očajna i diskriminirajuća mjera.

'Ako zaista ostave te cjenovne razrede, to je komunistički koncept uređivanja tržišta kojim se pogoduje samo jednoj skupini jeftinih graditelja. Primjerice, oni u Vukovaru i Vinkovcima su plaćali zemljište po 50 eura po četvornom metru i sada će za stan, koji im s cijenom od 1200 eura donosi ekstraprofit, profitirati i od subvencija. U svim takvim mjestima stanovi će biti razgrabljeni. Mi u Zagrebu smo plaćali zemljište i do 500 eura pa ne možemo imati niske cijene. Ova mjere u tom obliku neće donijeti ništa Zagrebu', kaže Danijel Babić iz zagrebačkog Profectusa, ujedno potpredsjednik HUP-ove Udruge developera.

Babić ističe da su oni predlagali jednostavnu nediskriminirajuću mjeru - subvenciju kamata iznad 4,9 posto na stambene kredite. Time, smatraju, nitko ne bi bio diskriminiran, a potaknula bi se prodaja.

S druge strane, Josip Tica s Ekonomskog fakulteta smatra da je postavljanje limita dobro jer drži da je 1600 eura realna cijena kvadrata stana za Zagreb i Jadran. 'Cilj subvencija i nije potaknuti na kupnju one koji si mogu priuštiti luksuzni stan. Možda još treba razraditi razrede po regijama ili gradovima. U Slavoniji bi zaista trebalo smanjiti cijenu koja se subvencionira jer su tamo stanovi dosta jeftiniji nego u Zagrebu', kaže Tica.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još