Novac PROMJENA TRENDA

Banke snižavaju kamate na štednju

Nakon godine u kojoj su kamatne stope na štednju stanovništva dosegle maksimum, započelo je njihovo postupno snižavanje. Kamate su već snizili Zaba, Erste, HPB...

Započeo je pad kamatnih stopa na štednju, čime su bankari potvrdili da su tijekom prošle godine kamate dosegle svoj maksimum, o čemu piše magazin Banka.

Prvenstveno, riječ je o snižavanju kamata na novu štednju što je započelo u siječnju, kažu u Zagrebačkoj banci koja ima najveću štednju građana u Hrvatskoj, više od 36 milijardi kuna.

Erste banka je 1. veljače blago snizila kamatne stope na nove depozite, prosječno 0,36 posto. Najviša kamatna stopa na oročene depozite je 5,70 posto na standardnu štednju u kunama, odnosno 5,40 posto na standardnu štednju u eurima za iznose veće od 50 tisuća eura, i to na rok oročenja dulji od 36 mjeseci, kažu u Ersteu.

Snižavanje kamata na štednju jedan je od uvjeta za pad kamata na kredite, no pitanje je kad će bankari ocijeniti da im rizici - kao najvažniji element - dopuštaju takvu odluku.

Početkom ove godine na novčanom tržištu, kao i novom politikom održavanja likvidnosti, stvorili su se uvjeti za početak snižavanja kamatnih stopa na depozite i štednju. Kod depozita pravnih osoba već je došlo do značajnog snižavanja, dok je kod štednje stanovništva pad tek započeo, komentiraju u Hrvatskoj poštanskoj banci gdje su se od 1. veljače odlučili za postupno snižavanje kamata.

U SG Splitskoj banci, koja također predviđa pad kamata, trenutačno su najviše stope 7 posto za kunska oročenja i 5,85 posto za eure, koje uz stimulativni dodatak mogu doseći 6,5 posto.

U OTP banci zasad ne razmatraju smanjenje kamata na oročenja (najveću stopu nude za planiranu i dječju štednju od 7 posto u eurima te 5,80 posto u kunama), kao ni u Istarskoj kreditnoj banci i BPC-u.

U Istarskoj kreditnoj banci zasad su najviše kamate 6,7 posto na oročenje u kunama i 5,5 posto u eurima, dok u Banco Popolare idu čak do 7,8 posto na kune i 5,75 posto na deviznu štednju.

Raiffeisen banka je započela godinu akcijama - za nenamjensku oročenu štednju u kunama uz fiksnu kamatnu stopu do 6,2 posto, dok je kamata za štednju u eurima iznosila 5,75 posto.

Banke su, dijelom zahvaljujući visokim kamatama, bile vrlo uspješne u privlačenju štednje pa su ukupni oročeni depoziti stanovništva krajem 2009. iznosili 111,07 milijardi kuna, gotovo 10 milijardi kuna više nego prije godinu dana. S druge strane, visoke kamate koje su plaćale štedišama značajno su povećavale troškove banaka u 2009. godini, a neto kamatni prihodi manji su nego u godini ranije.

Ove je godine sve drugačije - banke više neće nuditi takve kamate, a neće biti ni toliko nove štednje kao dosad. Stoga banke računaju na umjereniji rast štednje stanovništva nego lani.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još