TRŽIŠTE NOVCA

Kamate najniže u posljednjih šest godina

08.01.2010 u 11:51

Bionic
Reading

Prvi radni tjedan u 2010. nije donio uzbuđenja na domaćem tržištu novca. Već uobičajeno likvidnost je zadržana na visokoj razini, kamatne stope i dalje se nalaze na najnižim razinama u posljednjih šest godina, aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija je izostala, kao i obratna repo aukcija HNB-a

Likvidnost je dodatno porasla zahvaljujući povratu dijela gotovog novca iz optjecaja nakon predblagdanskog i blagdanskog razdoblja, a i percepcija tržišnih sudionika o spremnosti središnje banke da otpusti dodatnu likvidnost u sustav podržava kunske prinose na niskim razinama. Osim toga približava se i kraj razdoblja održavanja obvezne pričuve banaka, za koje je i uobičajeno da kamatne stope teže k nižim razinama.

Indikatori likvidnosti HNB-a tako i na početku nove godine bilježe plasman viškova novčanih sredstava u obliku prekonoćnih depozita kod središnje banke. Prema očekivanjima, HNB je ponovno preskočio obratnu repo aukciju (zadnja je održana sredinom listopada), izostala je i aukcija trezorskih zapisa, a likvidnost je dodatno popravljena i ovotjednim dospijećem 173 milijuna kratkoročnog duga središnje države.

U tjednu pred nama unatoč početku novog razdoblja održavanja obvezne pričuve analitičari RBA ne očekuju bitne promjene na tržištu s obzirom da će likvidnost sustava ostati na visokim razinama.

Povećana ponuda deviza na samom početku tjedna stvorila je blage aprecijacijske pritiske na domaću valutu, koji su neutralizirani korporativnom potražnjom za njima. Trgovanje se u ovom skraćenom tjednu odvijalo uglavnom po oko 7,29 kuna za euro. U narednom tjednu analitičari RBA očekuju zadržavanje tečaja EUR/HRK na sadašnjim razinama, uz mogućnost trgovanja na razinama malo višim iznad 7,3 kuna za euro.

Pritom ne očekuju značajne oscilacije s obzirom na relativno ujednačenu ponudu i potražnju za devizama. Na mjesečnoj razini deprecijacijski pritisci na kunu, uslijed relativno visokog dospijeća inozemnih obveza korporativnog sektora koji stvaraju potražnju za devizama, mogli bi biti ograničeni smanjenim potrebama uvoznika odnosno činjenicom da je uvoz u prethodnom razdoblju bilježio dvoznamenkaste stope pada.