Novac BURZA U 2009.

Ulagači okrenuli leđa dionicama

  • Autor: Z. Korda
  • 25.12.2009 7:22:20
  • 25.12.2009 7:00:00

U recesijskoj 2009. većina ulagača izbjegavala je burzu, tražeći sigurnije financijsko utočište. Premda su se dionice pomaknule s mrtve točke, po svemu ostalom burzovna godina na izmaku obilježena je negativnim predznakom. Prepolovljen burzovni promet, slabi poslovni rezultati kompanija, izostanak novih izdanja, povlačenje dionica s kotacija, propadanje brokerskih kuća, trendovi su koji pokazuju da je da je hrvatsko dioničko tržište daleko od pravog oporavka

CROBEX VRLUDAO U RASPONU OD 1.000 BODOVA

U 2009. godini Crobex indeks Zagrebačke burze ojačao solidnih 15 posto (do 22. prosinca), ali time je nadoknađen samo mali dio drastičnih gubitaka iz 2008, u kojoj je Crobex potonuo gotovo 70 posto. Tijekom godine Crobex je prolazio uspone i padove u rasponu od preko 1.000 bodova, tijekom kojih su se nekoliko puta izmjenjivala razdoblja dubokog pesimizma i snažne euforije.

Opasnost od globalnog financijskog kolapsa potrajala je do početka proljeća, kada je zabilježena i najniža razina Crobexa (1.262,58 bodova). Nakon prvih pozitivnih signala sa Zapada, uslijedio je značajan oporavak tijekom kojeg je Crobex uzletio iznad 2.000 bodova. Međutim, linija uzlaznog trenda prekinuta je ostavkom premijera Sanadera, kada je postalo bjelodano da Hrvatska ulazi u duboku recesiju.

Rujanska deblokada pregovora s EU-om dala je novi poticaj za rast. U naletu optimizma Crobex se vinuo do rekordnih 2.300 bodova, usprkos činjenici da je recesija ozbiljno nagrizla prihode i dobit kompanija. Pod pritiskom sve dublje gospodarske krize, Crobex je u završnici godine zahvatio silazni trend, te je u prosincu opet potonuo ispod razine od 2.000 bodova. U posljednja dva mjeseca Crobex je izgubio priključak za vodećim svjetskim indeksima, koji su dosegnuli rekordne ovogodišnje vrijednosti.

VEĆINI ULAGAČA SIGURNOST ISPRED RIZIKA

Najsnažniji unutarnji poticaj za rast bila je deblokada pregovara s Europskom unijom, a glavni vanjski poticaj oporavka bile su vijesti o izlasku iz recesije, najprije SAD-a, a zatim i većine ostalih razvijenih zemalja. S druge strane, izrazito negativni makroekonomski trendovi (snažan pad industrijske proizvodnje i osobne potrošnje, rast nezaposlenosti) i znatno slabiji poslovni rezultati hrvatskih kompanija potiskivali su povremene snažnije erupcije optimizma.

Oporavak tržišta iskoristili su rijetki ulagači, o čemu najbolje svjedoči drastičan pad burzovnog prometa. Većina burzovnih igrača u strahu od još većih gubitaka povukla se s tržišta, sklonivši kapital u bankovne depozite i novčane fondove, koji su ove godine nudili natprosječne pronose s obzirom na nisku izloženost riziku. Investitori koji su, unatoč svemu, tipovali na dionice, ipak su ostvarili bolje rezultate. Niska startna pozicija osigurala im je prosječan prinos od 15 posto, a oni spretniji, koji su dobro tempirali ulaganja i odabrali prave dionice, mogli su zaraditi i više od pedeset posto.

POBJEDNICI JANAF, BRODARI I HRVATSKI TELEKOM

Uvjerljivo najbolji izbor u 2009. bila je dionica Jadranskog naftovoda, koja je ulagačima osigurala prinos od 125 posto. U godini recesije JANAF je pokrenuo ambiciozni investicijski ciklus, znatno poboljšao poslovne rezultate i najavio uvrštenje dionice u višu burzovnu kotaciju

Odličnu priliku za zaradu pružile su i dionice brodara, osobito Atlantska plovidba i Jadroplov, zahvaljujući relativnom oporavku vozarina u odnosu na povijesni minimum dosegnut krajem prošle godine. I blue-chip dionice Hrvatskog telekoma, Adrisa i Ine ove su godine visokim prinosima opravdale povjerenje konzervativnijih ulagača. Odličan izbor bila je dionica Ine, čije cijena je, unatoč gubicima u poslovanju i vlasničkim trzavicama u kompaniji, od početka godine skočila impresivnih 41,8 posto. Dionica Hrvatskog telekoma zabilježila je nešto niži rast cijene (+36,8 posto), ali uzimajući u obzir i izdašnu dividendu, ukupnim prinosom nadmašila je Inu.

GRAĐEVINARI NAJVEĆI GUBITNICI

Najveći ulagački promašaj bile su dionice građevinara, koje su potonule pod pritiskom duboke krize građevinskog sektora. Mračne prognoze za građevinare pokazale su se crnjima od očekivanja. Problemi izazvani padom građevinske aktivnosti i jačanjem nelikvidnosti dodatno su se produbili otvaranjem afera u državnim tvrtkama usko povezanim s građevinskim sektorom te donošenjem štedljivog proračuna, u kojem su drastično smanjena sredstva za kapitalne projekte.

Najviše su izgubili dioničari Ingre, kojima su dionice u odnosu na početak godine potonule 44,75 posto, a visoko na listi gubitnika je i Institut IGH s minusom od 25 posto.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još