Fond menadžeri smatraju da će početak istinskog oporavka ovisiti o kretanjima u svijetu. Vjeruju da će tržišta još neko vrijeme biti neizvjesna budući da je puno pitanja koja muče investitore. 'Likvidnost sustava u Europi je prilično visoka, a niske kamatne stope vjerojatno će se preliti i na naše tržište', rekao je Josip Glavaš iz Erste Investa dodajući da je to nužan, ali ne i dovoljan uvjet za pokretanje hrvatskog gospodarstva. 'Teško će se pokrenuti gospodarstvo, a ti će pomaci biti iznimno mali', poručuje Glavaš. Stoga očekuje da će se fondovi okrenuti ulaganjima na međunarodnom tržištu jer domaće dionice neće biti dovoljno atraktivne.

Fond menadžeri posebno spominju timing i način izlaznih strategija nakon isteka interventnih mjera koje su velike ekonomije poduzele za oživljavanje svojih gospodarstava. Za hrvatsko tržište fondova važan je i proces konsolidacije kroz spajanja i preuzimanja koji je još uvijek vrlo spor. Dosad je bilo šest slučajeva spajanja malih fondova, a menadžeri očekuju da bi tijekom 2010. godine trebalo biti više spajanja fondova istog osnivača, ali i preuzimanja manjih društava koja zbog visokih troškova i krize, za koju se ne zna koliko će trajati, ne mogu osigurati stabilno poslovanje.

Darko Brborović iz OTP Investa upozorio je na problem niske transparentnosti domaćih kompanija. Za primjer je naveo građevinske kompanije koje su vrijeme najvećeg buma građevinarstva prijavile tek 100 milijuna kuna neto dobiti. 'U 2010. na domaćem tržištu najbolji izbor je prehrambena i prerađivačka industrija, i to tvrtke koje nisu prezadužene', preporučuje Brborović. 'Na svjetskom tržištu doći će do diferencijacije sektora i kompanija. Stoga će biti puno teže naći pobjednike', ističe Brborović.

'Nadam se novim izlascima na tržište kroz IPO-ve i nova uvrštenja na burzu', rekao je Marko Orešković iz PBZ Investa. Predviđa i dobro poslovanje novčanih fondova, a dobre prilike vidi na tržištima bivše Jugoslavije.

Od početka 2008. godine do sada imovina otvorenih investicijskih fondova pala je za 19,1 milijardu kuna. Siječanj 2008. bio je naježi mjesec kada je zbog pada tržišta i bijega ulagača nestalo četiri milijarde kuna, zatim listopad 2008. kad je imovina fondova smanjena za 3,6 milijardi kuna, ali i 2009. pamtit ćemo kao tešku te iznad svega neizvjesnu godinu. Imovina je smanjena u veljači, pa opet tijekom svibnja, lipnja i srpnja, a nakon toga započinje rast, ali još uvijek vrlo nesiguran.