Novac UPITNI DRŽAVNI POTICAJI

Stambene štedionice se boje ispadanja iz proračuna

Stambene štedionice strahuju od novog rezanja državnih poticaja kod krojenja proračuna za 2010. godinu, te su stoga temeljitom analizom, koju su već proslijedile Ministarstvu financija, a u srijedu će je u Hrvatskoj udruzi banaka (HUB) predočiti i javnosti, odlučne dokazati višestruke koristi stambene štednje kako za građane, tako i za državu i društvo u cjelini

'Prioritet nam je obraniti državne poticaje. To nisu veliki novci, a usto se kroz poreze i na druge načine ionako vraćaju u proračun. Bojimo se rezanja poticaja jer smo tada u opasnosti da naše kamate na štednju padnu ispod razine kamata koju nude banke i onda je upitna svrha svega. Naše kamate na štednju kad se uračunaju i poticaji danas su od 7,5 do 8 posto. Istina je da neke banke reklamiraju kamate od 7 posto, no to se uglavnom odnosi na veće oročene iznose, od više desetaka tisuća eura. Međutim, oni koji tek počinju štedjeti i imaju male iznose na računu ne mogu dobiti toliku kamatu', objašnjava predsjednik Uprave PBZ stambene štedionice Mirko Brozović, koji trenutno predsjedava Odborom za stambenu štednju pri HUB-u.

Uz opasnost od kresanja poticaja, glavni ograničavajući činitelj u razvoju poslovanja štedionica je 11 godina star Zakon o stambenoj štednji, koji već godinama neuspješno pokušavaju izmijeniti, jer su se promijenile i okolnosti poslovanja. Naime, okviri koje zakon nameće postali su preuski među ostalim i zato što on štedionicama ne omogućava odgovarajuću disperziju ulaganja kojom bi se bolje zaštitile od krize. Usto, napominje Brozović, štedionice žele da im se dopusti daljnji iskorak u građevinsku sferu.

'Primjerice, mogli bismo među 25.000 naših klijenata provesti anketu o tome tko je zainteresiran za stan u Zagrebu i onda u ime i za račun klijenata financirati izgradnju zgrade koja bi bila unaprijed prodana. Osim toga, štedionice mogu ulagati samo u stambene kredite i državne obveznice, a znamo kakva je danas cijena obveznica. Dosad nismo imali mehanizme za zaštitu od udara na tržištu kapitala, a da smo primjerice mogli ulagati u HT-ove dionice ostvarili bismo lijep prihod. Dakle, htjeli bismo da nam se, kao što je to omogućeno i mirovinskim fondovima, dade šira lepeza ulaganja slobodnih novčanih sredstava', kaže Brozović.

On također potvrđuje da će jedan od prijedloga s kojim će se izići u srijedu biti i povećanje cenzusa (godišnjeg iznosa štednje) na temelju kojeg se ostvaruju državni poticaji. Inače, dosad se neformalno spominjalo da bi se taj cenzus povisio sa 5.000 na 7.000 kuna.

'Štedionice imaju samo domaće depozite te stoga nisu ovisne o inozemnom kapitalu. Sredstva ulažemo isključivo u Hrvatskoj. Potičemo razvoj navike štednje kod građana, pa makar otkidali male iznose, a imamo i fiksne kamatne stope na kredite što se u ovakvim vremenima pokazalo vrlo bitnim. Klijenata ima jer su se nakon euforije s dionicama mnogi koji su se kockali na burzi povukli. Uvjereni, dakle, da imamo dovoljno aduta kojima možemo dokazati višestruke koristi od stambene štednje. Štednje ima mnogo vrsta, ali ova je specifična i jedina je korisna za sve. No, ne možemo planirati poslovanje ako će se svaka tri mjeseca preispitivati hoće li biti poticaja', zaključuje Brozović.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još