'Niža ciljana cijena potaknuta je našom slabijom procjenom HT-a i višom premijom rizika s obzirom na pad kreditnog rejtinga države na BB+', objašnjava analitičarka Vera Sutedja. Ističe da se HT suočava s brojnim izazovima. Jedan od njih je svakako produljena recesija u Hrvatskoj, ali i snažniji regulatorni pritisak uoči pristupanja Europskoj uniji, kao i nikada agresivnija konkurencija, prenosi Poslovni.hr. 'Vipnet provodi strategiju fiksne i mobilne konvergencije, a Tele 2 fokusira se na privlačenje pretplatnika nudeći im jeftinije tarife', objašnjava Sutedja.

Što se tiče strože regulacije, uoči ulaska u EU, regulator HAKOM smanjio je raspon cijena međusobnog povezivanja među telekomima. U mobilnoj mreži, primjerice, smanjene su za 35 posto na 19,5 lipa, odnosno 2,6 eurocenta. Posljednja preporuka EU-a iznosi raspon između 1,5 i tri eurocenta. Isto tako, ulaskom u Uniju, snizit će se i cijene roaminga na najviše 24 eurocenta. HT trenutačno naplaćuje 60 do 90 eurocenta.

'Procjenjujemo da usluge roaminga pridonose s oko pet do šest posto na ukupni godišnji prihod. Očekujemo da će ulaskom u EU taj doprinos pasti za dvije trećine', piše Sutedja. HT je pokrenuo ključne mjere kao što su izgradnja ponude ICT-a i televizijske platforme, kao i provedbu programa dugoročnog poboljšanja učinkovitosti i konkurentnosti. 'To je još uvijek velika bitka za HT', kazala je Sutedja.

Ističe da HT 'sjedi' na dovoljno gotovine, što iznosi oko 49,7 kuna po dionici. Ta kompanija, objašnjava Ersteova analitičarka, cijelu dobit isplaćuje kroz dividendu, što bi se u budućem razdoblju trebalo smanjiti. Očekuje se da će se dobit HT-a postupno smanjivati

'Nedavno je Uprava izjavila da radije preferiraju mogućnosti ulaganja, nego isplaćivati izvanrednu dividendu', smatra Sutedja. Analitičarka je otvorila i pitanje potencijalne akvizicije Slovenskog telekoma. Tamošnja vlada planira smanjiti svoj udio sa 62,5 posto na 25 posto. Dakle, prodavalo bi se 48,8 posto tog telekoma tržišne vrijednosti 320 milijuna eura.

'HT i Magyar Telekom htjeli su 2008. sudjelovati u privatizaciji, no ona je propala. Tada su nudili 300 eura po dionici, a danas vrijedi na tržištu 100 eura', zaključila je Vera Sutedja.