Novac NOVAC NAJSKUPLJA ROBA

Koliko hrvatske banke zarađuju na kamatama?

Novac je roba koja se prodaje kao i svaka druga, ali kad je riječ o našem trošenju novca iznad mogućnosti, brojke pokazuju da na ležernosti građana banke izuzetno dobro zarađuju. Podaci o kamatnim prihodima banaka za 2011. govore sami za sebe. Naime, bankarski sektor u Hrvatskoj u godinu dana naplatio je 21,8 milijardi kuna na ime kamata, a pritom je imao tek 10,18 milijardi kuna kamatnih rashoda

Troškovi banaka na kamate odnose se uglavnom na plaćanje takozvane pasivne kamate na štednju i depozite na računima građana, tvrtki i države, a činjenica da su naplaćene kamate za posuđivanje novca više no dvostruko veći od prihoda štediša govori samo za sebe. Razlika je velika vjerojatno zbog toga što banke oprezno diverzificiraju svoje plasmane i štednju, dok građani i tvrtke, kad trebaju novac, pristaju na nepovoljne uvjete ili zbog malih novčanih iznosa na mjesečnoj razini neodgovorno troše novac na posuđivanje novca. Zbog te su razlike u pristupu banke na kamatama u 2011. zaradile 11,6 milijardi kuna neto kamatnih prihoda.

Da imaju dobru strategiju, pokazuje i podatak da su tek jednu sedminu prihoda na kamate izdvojile kao rezervaciju za potencijalne gubitke, u što je uloženo 3,6 milijardi kuna.
Samo građani platili su bankama u prošloj godini 9,6 milijardi kuna kamata. Ta ogromna brojka suma je kamata na plasiranih 110 milijardi kuna, koliko se skupilo u prosincu 2011.

Govoriti o stambenim kreditima bilo bi bespredmetno jer većina građana nema drugog načina, doli kredita, za kupovanje stana, i to na rok od 30 godina, pa se na iznos od 58,6 milijardi kuna plasiranih kredita u jednoj godini skupilo čak 3,34 milijarde kuna naplaćenih kamata. Jednostavna računica pokazuje da banke u 17,5 godina naplate kamata dovoljno da pokriju cijelu glavnicu. Iako nije cijeli naplaćeni iznos zarada, iz izračuna je jasno vidljivo da su stambeni krediti vrlo unosan posao u Hrvatskoj.

Još su potentniji krediti po kreditnim karticama. Naime, na nešto manje od četiri milijarde kuna kredita vezanih uz kreditne kartice, banke su lani naplatile 551 milijun kuna kamata, ali u tom se dijelu građani sustavno razdužuju proteklih godina, pa je taj posao, unatoč lukrativnosti, u padu.

I tu dolazimo do pravih kredita, koje prosječni građani uglavnom doživljavaju kao poklonjeni novac, a to su odobrena prekoračenja ili, narodski rečeno, odobreni minusi. Utapaju se u statistiku pod stavkom 'ostali krediti' u kojoj je evidentirana 51 milijarda kuna. Prihodi banaka u jednoj godini od naplate kamata na toj stavci su pet milijardi kuna, što je nešto manje od 10 posto plasiranog iznosa. Novac koji se potroši u jednom trenutku, donosi tako bankama dugoročne prihode. Iako su mjesečni iznosi za građane niski, a maksimalni iznosi kamata spušteni u posljednjim godinama, kamatni prihodi banaka u toj su stavci toliki, da je jednostavno zaključiti da je ulazak u 'minus' često neisplativiji od odgovornog trošenja.

198781,198699,198071,194542Uslijed krize i ukidanja radnih mjesta, popriličan broj građana našao se u problemu s podmirivanjem obveza zbog ulaska u minus, pa se tako u bilancama banaka pronalazi sedam milijardi kuna minusa koje banke tretiraju kao djelomično nadoknadive ili potpuno nenadoknadive kredite, a čak pet milijardi kuna minusa pripadaju dospjelim dugovanjima.

S druge strane su kamatni troškovi, odnosno pasivne kamate koje banke uplaćuju građanima na ime depozita na tim računima. Iako na žiro i tekućim računima leži oko 14 milijardi kuna, u cijeloj 2011. na kamate je isplaćeno samo 34,3 milijuna kuna. Razlika između kamata koje su banke naplatile i isplatile građanima je enormna i najbolji je pokazatelj da se živjeti u minusu neisplati te da je dozvoljeno prekoračenje računa jedan od najskupljih kredita, koje je uglavnom nemoguće otplatiti.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još