NA RUBU ZAKONA

Krediti sa stupova - u čemu je kvaka?

08.06.2012 u 09:47

Bionic
Reading

Krediti, krediti, krediti, napisi su na lecima koje građani svakodnevno susreću u tramvajima, autobusima, na rasvjetnim stupovima, a u posljednje vrijeme otvoreni su čak i kreditni uredi. Obećava se brz novac, relativno niska kamatna stopa, a pritom se kreditna sposobnost procjenjuje daleko liberalnije nego što je to slučaj u bankarskim kućama. O čemu je riječ? Prevara ili povoljno rješenje?

Prvo treba napomenuti da su tri vrste kredita u ponudi: instant pozajmica do 1.500 kuna, pozajmica putem kreditnih kartica te klasični nenamjenski krediti.

Takozvani instant kredit putem SMS-a je zaista brzo rješenje, ali je limitiran na iznos kojeg zakon ne regulira kao kreditno poslovanje. O pozajmici putem kreditnih kartica svjedočila nam je Anita K., administratorica iz Zagreba.

U nedostatku gotovine obratila se banci s namjerom da podigne nenamjenski kredit. Banka ju je odbila zbog neredovite isplate plaća u posljednjim mjesecima i niske kreditne sposobnosti. Službenica u banci tiho joj je preporučila da ako hitno treba novac, postoji način, koji nije opasan. Riječ je o pozajmici putem kreditnih kartica.

Anita se prošetala gradom, pokupila nekoliko letaka i nazvala nekoliko brojeva. Može dobiti novac u pola sata, čula je od svih sugovornika s kojima je razgovarala, treba samo stići ispred jednog trgovačkog lanca u kojem će platiti robu, a u zamjenu će dobiti novac. Kako joj je rečeno tako se i dogodilo. Novac je dobila u roku od pola sata, minutu nakon što je podignula potrošački kredit u trgovini.

I kod instant kredita SMS-om i kod pozajmice putem kreditnih kartica 'kvaka 22' je u naknadama. Naime, na pozajmicu od 1.400 kuna na 30 dana plaća se naknada od 350 kuna. Riječ je o kamati od 25 posto, koja je čak 11 posto veća od najviše kamate dozvoljene u državi. Na godišnjoj razini ta bi kamata iznosila 300 posto, što je astronomski velika cijena za posudbu novca.

Naknada u Anitinom slučaju iznosi 40 posto u trenutku transakcije. Morala je kupiti robu u vrijednosti od 14.000 kuna da bi dobila 10.000 kuna gotovine. Na to je unaprijed upozorena. S obzirom na to da je riječ o klasičnom potrošačkom kreditu na kraju će kroz tri godine rata platiti ukupno 16.800 kuna, pri čemu 4000 kuna posredniku, a 2800 kuna kartičnoj kući. Ukupno to je 68 posto posuđenog iznosa plaćeno samo na kamatu.

Za usporedbu, raspitali smo se u banci koja nudi gotovinski kredit putem kreditne kartice. Za iznos od 15.000 kuna klijent bi platio manje od 17.000 kuna u dvije godine. Iako u slučaju ove pozajmice nema nikakvog rizika za građane, jer nakon transakcije duguju kartičnoj kući i nemaju nikakvog kontakta s posrednikom, riječ je o enormnim kamatama, koje je najpametnije izbjeći.

Treća vrsta kredita koji se nude na tržištu je opasna, jer uključuje potpisivanje ugovora, a često i bianco mjenica između dužnika i kreditnog posrednika. U tom slučaju postoji širok prostor za prevare, naročito ako se za kredit garantira pokretnom ili nepokretnom imovinom. Ipak, treba napomenuti da je kreditno posredovanje u Hrvatskoj legalni posao, ali se prevaranti koriste lažnim predstavljanjem.

Naime, od početka 2010. na hrvatsko je tržište uvedena mogućnost kreditnog posredovanja, a riječ je o tvrtkama čiji je posao savjetovanje klijenata i ishođenje najpovoljnijeg rješenja za financiranje. Tvrtka koja posluje legalno mora pribaviti licencu od Hrvatske narodne banke na čijim stranicama se može pronaći popis svih licenciranih tvrtki u tom sektoru.

Tvrtke koje nisu na popisu HNB-a sigurno su ilegalne i njihove usluge treba se zaobići. Novac je roba koju se kupuje poput svake druge pa treba biti barem jednako oprezan, kao kada se kupuje automobil ili stan. Otkazi, smanjenja plaća, činjenica da 88.000 ljudi radi bez plaće, razlozi su procvata crnog tržišta posuđivanja novca. Nekada se to zvalo kamatarenjem, a danas se na nekim lecima prikazuje tim zaposlenika, koji bi u svoj kreditibilitet uvjerio i bolje upućene.