'Vladina politika pokazuje neke tragove dobrih poteza, ali još uvijek nema konkretnih rezultata koji bi doveli do sniženja rizika zemlje', naglašava
Zoran Bohaček, predsjednik HUB-a. Analiza pokazuje da je kretanje kamata direktno povezano sa 'spreadom' na hrvatske državne obveznice, koji je u posljednjih godinu dana osjetno porastao.
Povišene rizike Bohaček objašnjava nepovoljnim gospodarskim trendovima u zemlji i inozemstvu. Tri ključna inozemna faktora koji 'podižu rizik' su
slabljenje gospodarskog rasta u Europi,
dužnička kriza te
oštrija bankovna regulacija.
'Do srpnja europske banke trebaju bitno povećati kapitaliziranost u skladu sa zahtjevima Basela III', pojašnjava Bohaček izazove s kojima su suočeni i vlasnici vodećih hrvatskih banaka.
Analiza pokazuje da
kamatne stope na kredite stanovništvu u Hrvatskoj ne odstupaju značajno od prosjeka eurozone dok su u slučaju poduzeća znatno više zbog razlika u riziku.
191275,190047,189837,182749
Prema podacima HUB-a, stambeni krediti u Hrvatskoj su skuplji oko jedan posto od prosjeka eurozone, pri čemu su
kamatne stope u Hrvatskoj niže nego u Portugalu, Slovačkoj i Sloveniji. U većini europskih zemalja izvan eurozone stambeni krediti su skuplji nego u Hrvatskoj. Slična je situacija i u slučaju potrošačkih kredita.
Što se tiče kamatnih stopa na depozite, one su još uvijek bitno više od prosjeka eurozone, osobito kada je riječ o štednji stanovništva. Sudeći po prognozama HUB-a, štediše ne mogu očekivati bolje dane. 'Nema znakova da će kamate na depozite rasti s obzirom da su banke visokolikvidne, a potražnja za kreditima je slaba', zaključuje Bohaček.