Novac IZAZOV PREŽIVLJAVANJA

Uz kredit stalno u minusu

Dok minimalni životni troškovi bilježe rast, preživljavanje iz mjeseca u mjesec postaje sve zahtjevnije, pogotovo za obitelji opterećene kreditima

Koristeći podatke o prosječnoj plaći i nadopunjujući sindikalnu košaricu koja pokriva tek najosnovnije troškove, pokušali smo izračunati stvarne troškove jedne četveročlane zagrebačke obitelji. Ako je opterećena stambenim kreditom, a nema neki dodatni izvor prihoda, iz mjeseca u mjesec bilježit će minus.

Četveročlana obitelj iz sindikalne košarice podrazumijeva dvoje zaposlenih roditelja i dvoje djece školske dobi. Potrošačka košarica takve obitelji za ožujak je prema podacima Nezavisnih hrvatskih sindikata u Zagrebu iznosila 6.437 kuna.

Budući da je prosječna neto plaća u Zagrebu u veljači iznosila 6.112 kuna, čini se da bi s dvije prosječne plaće košarica koja pokriva režije, trošak stanovanja, odijevanja i prijevoza, bila gotovo dvostruko pokrivena, sa zajedničkih 12.224 kune. No što ona ne uključuje? Košarica podrazumijeva da prosječna obitelj ima stan u vlasništvu, što znači da nema troškove stambenog kredita ili unajmljivanja stana i da ne posjeduje automobil.

S obzirom da bismo tipičnu hrvatsku obitelj teško mogli zamisliti bez automobila, a vrlo lako je možemo zamisliti pritisnutu stambenim kreditom, ili barem najamninom, potrošačkoj košarici smo dodali i ove stavke.

Za hranu košarica predviđa minimalnih 2.500 kuna mjesečno, što znači da se podrazumijeva kuhanje kod kuće, a kako zaposleni najčešće jedan obrok jedu izvan kuće, jasno je da su ovo minimalni, vrlo skromni izdaci.

Za stanovanje je sindikalnim izračunom rezervirano 1.736 kuna mjesečno, čime su obuhvaćeni troškovi režija za stan od 60 m2, kao i obnavljanja kućanskih aparata i namještaja. U režije su ubrojeni struja, voda, telefon, internet, mobitel, TV pretplata, grijanje, čistoća, komunalna naknada i doprinos za zajedničku pričuvu zgrade.

Arhiva
Sindikalna košarica ne uključuje troškove unajmljivanja stana niti stambenog kredita
Košarica pretpostavlja da obitelj posjeduje stan, što znači da nije opterećena kreditom niti najamninom. Troškovi unajmljivanja, ovisno o kvartu, u Zagrebu iznose prosječnih 350 eura ili 2.590 kuna mjesečno. A najveći mjesečni izdatak koji mnogim obiteljima izaziva popriličnu glavobolju, pogotovo zbog rasta kamata, jest baš stambeni kredit. Za ratu kredita na glavnicu od 100.000 eura na rok od 30 godina obitelj je početkom 2008. plaćala oko 4.150 kuna, da bi nakon rasta kamata rata skočila za petstotinjak kuna, na čak 4.680 kuna, s time da građani strahuju i od novih poskupljenja.

Sindikalna košarica za osnovnu higijenu predviđa 420 kuna, a za odijevanje 827 kuna, što znači da bi mjesečno svaki član obitelji na odjeću potrošio minimalnih 200 kuna. Za kulturu je u košarici izdvojeno 377 kuna, što pokriva samo jedan obiteljski odlazak u kino, redovito čitanje jednog mjesečnog časopisa i svakodnevnu kupnju jednog dnevnog lista. Sve više od toga - kazalište, koncerti, izložbe ili kupnja knjiga - nije uključeno.

Koristi li obitelj isključivo javni prijevoz, bit će joj dovoljno 580 kuna, koliko je izdvojeno u košarici i u što su uključene cijene dviju mjesečnih radničkih i đačkih karata za područje prve zone u Zagrebu. No dodamo li ovoj računici automobil, i to pod pretpostavkom da obitelj nije i za njega kreditno opterećena, minimalni mjesečni troškovi goriva (dva spremnika), redovnog održavanja i registracije za automobil niže srednje klase iznose oko 1.250 kuna.

Vratimo li se prosječnoj zagrebačkoj obitelji, koja ima sreće da su oba roditelja zaposlena i primaju u odnosu na državni prosjek visokih 6.112 kuna te oduzmemo li od dviju takvih plaća pokrivanje osnovnih troškova iz sindikalne košarice (6.437 kuna), preostaje im čak 5.787 kuna. Međutim, dodamo li tome stambeni kredit i troškove automobila, obitelj je u mjesečnom minusu 143 kune.

Prema istraživanju Gfk, subjektivna procjena ispitanika pokazuje da za osnovne životne potrebe jedne obitelji treba izdvojiti 8.950 kuna, što je znatno više od sindikalne košarice. Isto to istraživanje pokazuje da više od dvije trećine kućanstava ima problema s pokrivanjem mjesečnih financijskih obaveza te da bi im primanja trebala biti čak 67 posto veća kako bi mogli pokriti troškove osnovnih životnih potreba.

Razlika između ovih dvaju iznosa posljedica je toga što sindikalna košarica ne obuhvaća mnoge troškove koji bi se teško mogli svrstati u kategoriju luksuza: obrazovanje, kupovinu školskih knjiga, plaćanje zdravstvenih usluga, lijekova, dodatnog osiguranja, godišnjeg odmora, sportskih aktivnosti... Odlazak na kavu, kupnja sladoleda ili igračaka djetetu također nisu ubrojeni.

Sretnici neopterećeni stambenim kreditom još mogu financirati neke od gore navedenih životnih potreba, no ostali, ako nisu pronašli dodatni izvor prihoda, iz mjeseca u mjesec samo produbljuju minus. Nije rijetkost da su obitelji osim stambenim pritisnute i kreditom za automobil, ili barem nekim manjim potrošačkim kreditom.


msnbcmedia1
Procjenjuje se da više od 40 posto potrošačkih kredita neće biti otplaćeno
'Devedesetih se još živjelo od ušteđenog novca, dok su nakon rata mnogi prodavali zemlju i živjeli od dotadašnjih ušteđevina i crnih fondova, a od kraja 90-ih je krenulo kreditno zaduživanje. Do prije godinu dana je kreditno zaduživanje stanovništva raslo za oko milijardu kuna mjesečno, dok je posljednjih mjeseci znatno usporeno, na oko pola milijarde kuna mjesečno, a krajem siječnja i veljače se kreditna zaduženost stanovništva zadržala čak na podjednakim vrijednostima, oko 127 milijardi kuna,' objašnjava Goran Bakula, gospodarski savjetnik Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Visoke kamate, koje na gotovinske i automobilske kredite iznose od 10 do 14 posto, kao i restriktivna politika banaka, razlozi su usporavanja kreditne ekspanzije. No što će biti s postojećim kreditima? Prema nedavno objavljenim crnim prognozama konzultanata iz Roland Bergera, Hrvati će postajati sve siromašniji i više od 40 posto potrošačkih kredita neće biti otplaćeno.

Mnogi hrvatski građani disciplinu preživljavanja iz mjeseca u mjesec treniraju uz pomoć minusa na tekućem računu, dodatnih poslova, novčane pomoći ili zaduživanja kod obitelji i prijatelja.

Iako je obitelj iz našeg primjera iz Zagreba, situacija je u drugim gradovima još lošija, jer je prosječna hrvatska plaća znatno niža i prema podacima za veljaču iznosi 5.230 kuna, a ionako minimalna sindikalna košarica znatno je skuplja, pa tako primjerice u Puli ili Vukovaru nadmašuje 7.000 kuna.

Sumornu hrvatsku stvarnost dodatno pritišće podatak da je prošle godine čak dvije trećine zaposlenih (tu nisu obuhvaćene slobodne profesije, obrtnici i poljoprivrednici) primalo plaću manju od prosjeka na razini države.


  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još