Istraživanje je provedeno među bankarima iz Rumunjske, Bugarske, Poljske, Turske, Slovenije, Mađarske, Rusije, Češke, Latvije, Slovačke, Litve i Hrvatske. Većina menadžera u bankama Srednje i istočene Europe smatra da će u 2009. godini potrošački krediti ostvariti minimalni rast ili uopće neće rasti. Najveći utjecaj na to ima financijska kriza koja bi u potpunosti mogla transformirati tržište potrošačkih kredita u zemljama srednje i istočne Europe te pridonijeti padu profitabilnosti banaka od čak 20 posto. Najveći postotak menadžera smatra da će takvo stanje potrajati oko dvije godine.

Podaci pokazuju da je Hrvatska najzaduženija zemlja po potrošačkim kreditima u regiji, pa će, prema rezultatima studije, posljedice kod nas biti puno vidljivije.
Studija je pokazala da su glavni faktori krize na bankarskom tržištu SIE prevelika izloženost tržišta devizama i padu valute, dramatičan porast vanjskog duga uzrokovan slabim izvozom i manjkom investicija te bankroti zbog nedostatka kredita iz zapadno-europskih banaka. Uz navedene, ostali faktori krize su povećanje premija na rizik koje smanjuju tijek kapitala i čine kredite manje dostupnima te činjenica da većina SIE zemalja nema resurse za financiranje stimulativnih paketa koji bi pomogli tvrtkama u prevladavanju krize.

'Najvažniji utjecaji financijske krize na tržište potrošačkih kredita u ovoj godini bit će vidljivi kroz usporavanje gospodarskih aktivnosti, veće fokusiranje na profitabilnost nakon perioda rasta te promjenu tehnologije i preferencije potrošača. Usto, iz studije je vidljivo da će financijska kriza na neki način napraviti prirodnu selekciju na tržištu ponude potrošačkih kredita, pa će usamljeni igrači morati otići s tržišta ili se udružiti s univerzalnim bankama', zaključio je dr. Hendrik Bremer.