Novac TEŠKA DILEMA

Treba li prebaciti štednju iz eura u sigurnije luke

  • Autor: Z. Korda
  • 29.11.2011 15:52:23
  • 29.11.2011 7:00:00

Propast eura sve je izgledniji scenarij o kojemu se više ne raspravlja na hipotetičkoj razini. Stratezi velikih zemalja ozbiljno računaju s takvim scenarijem i već razrađuju mjere u slučaju negativnog ishoda. Poduzetnicima se preporučuje pronalaženje novih tržišta, a građanima prebacivanje štednje u druge valute i realnu imovinu. Nažalost, idealnog utočišta za kapital nema, ali pametnom disperzijom ulaganja moguće je smanjiti rizike od gubitaka

Sve ozbiljnije 'ljuljanje eura' natjeralo je i hrvatske štediše, koji u 80 posto slučajeva štede u euru, da se zapitaju treba li i dalje držati ušteđevinu u europskoj valuti. Dodatnu nervozu izazvao je neočekivani krah Credo banke, nakon kojeg se mnogi pitaju treba li uopće držati novac u banci.

Pojedini ekonomisti, poput Vladimira Gligorova s Bečkog instituta za međunarodne ekonomske odnose, smatraju da je drastično slabljenje ili ukidanje eura 'vrlo moguće' te preporučuju građanima da razmisle o zamjeni ušteđevine u nesigurnim eurima drugim, sigurnijim valutama poput švicarskog franka i norveške krune.

Bohaček: Povlačenje depozita je suvišno

Zoran Bohaček, predsjednik Hrvatske udruge banaka poručuje da je hrvatski bankarski sustav vrlo stabilan i siguran. 'Znamo da hrvatske banke imaju adekvatnost kapitala koja je čak dva puta veća nego što to zahtijevaju propisi Europske unije', naglašava Bohaček. Smatra kako je povlačenje depozita suvišno te da kriza u eurozoni ne bi trebala imati nikakvih posljedica na naš bankarski sustav. 'Slabljenje eura ne znači ništa, jer bi odnos eura i kune sukladno svim najavama HNB-a trebao ostati isti', zaključuje Bohaček.

I viceguverner HNB-a Boris Vujčić u izjavi za Novu TV indirektno je hrvatskim štedišama dao do znanja da možda ne bi bilo loše vratiti se kuni. Napominjući da ne daje savjete, ipak je poručio da je 'dobro štedjeti u onoj valuti koja vam treba za potrošnju'.

Vjeko Peretić, direktor portala Moj-bankar.hr ističe da je scenarij devalvacije eura moguć, ali ne očekuje da će biti tako drastičan kao što to vrište naslovnice u medijima. On upozorava da, unatoč problemima s eurom, i dalje postoje pritisci za slabljenje kune. 'Ostaje činjenica da odnos tečaja kune u odnosu na euro određuje HNB sukladno kretanjima na domaćem visoko euriziranom tržištu, pa ne bismo trebali strahovati od prevelikih oscilacija i u 2012', smatra Peretić.

KINEZI PREFERIRAJU DIONICE


Uz prelazak na čvršće valute, neki stručnjaci preporučuju realnu imovinu kao najbolje utočište. Zanimljiva je preporuka Konrada Hummlera, glavnog direktora najstarije švicarske banke Wegelin & Co. i ujedno predsjednika udruženja privatnih švicarskih bankara, koji preferira ulaganje u dionice kvalitetnih kompanija. Iako se dionice obično percipiraju kao visokorizična ulaganja, on smatra da su u uvjetima trenutne dužničke i valutne krize manje rizične od državnih obveznica i valuta.

Na sličan način razmišljaju i veliki kineski ulagači, koji raspolažu najvećim financijskim rezervama na svijetu. Tako je ministar trgovine Chen Deming nedavno izjavio da ih umjesto kupnje dodatnih europskih obveznica više zanimaju dionice europskih kompanija.

NE DRŽATI SVE U JEDNOJ BANCI

Hrvatske građane zabrinuo je i neočekivani krah Credo banke. Iako iz HNB-a uvjeravaju da je slom Credo banke izoliran slučaj te najavljuju brzu isplatu osigurane štednje, obični ljudi strepe za svoje štedne uloge. Vjeko Perić ističe nepotrebni 'domino efket' do kojeg je doveo nespretni komentar viceguvernera HNB-a, koji je poimenice spomenuo još četiri banke nad kojima se provodi nadzor.

'Propast Credo banke u kombinaciji sa slučajnim nespretnim komentarom viceguvernera HNB-a zabrinula je mnoge hrvatske štediše i dovela do nepotrebnog paničnog podizanja novaca iz banaka koje su pogrešno izvučene iz konteksta kao nestabilne', tvrdi Peretić, ističući da jedna od tih banaka ima adekvatnost kapitala čak 15.5 posto što je u prosjeku i duplo više nego u zemljama EU.

Financijski stručnjaci smatraju da zbog Credo banke nema razloga za paniku, ali preporučuju pridržavanja klasičnog pravila – 'ne držati sva jaja u jednoj košari'. Za početak, to znači ne držati više od 'osiguranih' 400.000 kuna u jednoj banci. 'Oni koji imaju štedne uloge do tog iznosa mogu dalje mirno spavati, što se ne može reći za one koji su uložili ozbiljne novce vođeni isključivo obećanim velikim kamatama, a ne vodeći računa o sigurnosti, poslovanju banke i zlatnom pravilu štednje', ističe Peretić.

Osim raspoređivanja štednih uloga na više banka, treba razmisliti i o disperziji ulaganja u različite oblike financijske imovine poput dionica, stambene štednje, životnog osiguranja, investicijskih fondova i sl. Jedino na taj način moguće je, u slučaju većih financijskih potresa, smanjiti rizike od ozbiljnih gubitaka. 
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još