Novac ASTRONOMSKE NAKNADE

Za osnovne bankarske usluge plaćamo 600 kn godišnje

Pitanje bankarskih naknada postalo je aktualno u posljednje vrijeme, posebno nakon podatka da su lani na kamatama i naknadama banke u Hrvatskoj zaradile gotovo 7,3 milijarde kuna. Business.hr ispitao je koliko klijente četiriju vodećih banaka u Hrvatskoj godišnje košta skupina najčešćih bankarskih usluga, poput kunskog tekućeg i žiro-računa, internetskog i mobilnog bankarstva, kreditne kartice te izvršenja trajnog naloga

I sve to pod uvjetom da ste uredan klijent kojemu ne treba slati opomene ili ne podižete novac na bankomatima drugih banaka jer se i to, naravno, dodatno naplaćuje.

Jednokratni troškovi

U vodećoj, Zagrebačkoj banci takav skup usluga, ako se pojedinačno ugovaraju, klijente godišnje stoji 408 kuna, a 608 kuna ako se uračuna i godišnja članarina za kreditnu karticu. Međutim, prilikom ugovaranja usluga valja računati i na cijeli niz jednokratnih naknada. Tako se za izdavanje tokena neophodnog za funkcioniranje usluge internetskog bankarstva plaća 100 kuna.

Zanimljivo je da se izdavanje mobilnog tokena u Zabi ne naplaćuje, no ako klijent već ima fizički token, mobilni token u tom slučaju košta 50 kuna. Ugovaranje trajnog naloga za pojedine usluge košta 25 kuna, a između pet i 10 kuna ako se ugovori putem internetskog bankarstva. Od ostalih troškova tu je i 150 kuna upisnine za Visa karticu, a vlasnike osnovne Visa kartice očekuje i godišnja članarina od 200 kuna. Istovjetan iznos članarine plaćaju i vlasnici MasterCard kartice izdane u Zabi, ali nakon prve godine korištenja.

U Privrednoj banci Zagreb navedene usluge godišnje koštaju najviše 526 kuna. Osim što jeftinije naplaćuje vođenje tekućeg računa te korištenje internetskog i mobilnog bankarstva, PBZ za razliku od Zabe ne naplaćuje vođenje žiro-računa.

K tome, ako se klijent odluči istodobno za internetsko i mobilno bankarstvo, umjesto 16 kuna mjesečno plaća 14 kuna.

S druge pak strane, PBZ naplaćuje 45 kuna upisnine za internetsko bankarstvo, a jedan nalog za plaćanje putem tog kanala košta između jedne i dvije kune, koliko naplaćuje i Zaba. Osim toga, za plaćanja na račune izvan banke putem trajnog naloga PBZ će naplatiti pola posto od iznosa, a najviše 50 kuna. U PBZ-u je jeftinija upisnina za kreditne kartice, ali je zato godišnja članarina za American Express za 50 kuna skuplja od kreditnih kartica u Zabi.

Cjenovnu politiku sličnu PBZ-u vodi i Erste banka u kojoj klijenti godišnje plaćaju između 436 i 456 kuna, ovisno koju su kreditnu karticu izabrali. Ugovaranje trajnog naloga je besplatno, a njegovo izvršenje u korist računa izvan banke stoji tri kune po nalogu. Klijenti ne plaćaju pristupninu za korištenje usluge internetskog bankarstva, kao ni pristupninu za korištenje usluge mobilnog bankarstva. Za MasterCard kreditnu karticu Erste klijentima ne naplaćuje upisninu, ali zahtijeva 15 kuna mjesečno, što je 180 kuna godišnje. Za Visu je članarina još manja, 160 kuna. S tim iznosom Erste je najprihvatljiviji što se tiče godišnje članarine.

Bez provizije

Uz to, Erste je jedina banka iz ove skupine koja ne naplaćuje proviziju prilikom isplate gotovine na inozemnim bankomatima ako je riječ o nekoj od banaka iz Erste grupe.

U Raiffeisen banci klijent će proći uvjerljivo najjeftinije što se tiče naknada za tekući i žiro-račun te internetsko i mobilno bankarstvo. RBA naplaćuje naknadu za vođenje tekućeg računa jednaku Zabinoj, ali poput PBZ-a ne naplaćuje vođenje žiro-računa. Uz Erste, RBA ima i najjeftiniju uslugu korištenja mobilnog bankarstva. No što se tiče godišnje članarine za kreditne kartice, RBA je ipak u gornjem cjenovnom razredu pa se ukupni godišnji iznos za navedene usluge penje na 452 kune.

Potrošačima preskupe opomene

Prema navodima Direkcije za zaštitu potrošača i tržišnog natjecanja HNB-a, tijekom ove godine ta je institucija zaprimila 60 prigovora potrošača koji su se odnosili na naknade. Od toga su se 32 prigovora odnosila na iznos troška opomene. Inače, troškovi prvih opomena po transakcijskim računima u Zabi, PBZ-u, Ersteu i RBA iznose između 20 i 50 kuna, a sa svakom novom opomenom taj se iznos povećava i doseže i do 150 kuna. Na pitanje što regulator bankovnog tržišta može učiniti u zaštiti potrošača, u HNB-u ističu kako nemaju zakonskih ovlasti zadirati u cjenovnu politiku banaka.

Međutim, HNB može pridonijeti poboljšanju transparentnosti njihova poslovanja. 'HNB je, među ostalim, zatražio od kreditnih institucija da izrade detaljnu kalkulaciju troškova koji su rezultirali aktualnim visinama naknada s naglaskom na troškove koje zaračunavaju prilikom slanja opomena potrošačima', tvrde s Trga burze. 'Prema dosadašnjem iskustvu, možemo istaknuti da je u pravilu najbolji i najefikasniji način iznalaženja odgovarajućeg rješenja za probleme u kojima se potrošač nalazi promptna i izravna komunikacija s konkretnom bankom', poručuju iz HNB-a.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još