Novac ANALIZA RBA

Eurozona - više prednosti nego nedostataka

  • Autor: tportal.hr
  • 1.4.2009 10:03:29
  • 1.4.2009 10:01:03

U vremenima pojačanih rizika i izraženih volatilnosti na financijskim tržištima intenzivirala su se i pitanja o održivosti eurozone, jer se trenutna kriza različito odrazila na članice eurozone

Dok su prinosi na njemačke državne obveznice (bund) blizu povijesno niskih razina, troškovi zaduživanja za ostale članice eurozone bilježe snažan rast, pišu analitičari RBA. Najveći rast prinosa zabilježen je Grčkoj, Italiji, Španjolskoj i Portugalu što je primarno posljedica strukturnih problema u navedenim gospodarstvima, na što su uglavnom ukazivali i visoki deficiti tekućeg računa platne bilance iz prijašnjih godina.

Također, uz rast prinosa navedene zemlje zabilježile su i korekcije kreditnog rejtinga uslijed povećanih rizika za gospodarstva u novonastalim uvjetima. Istovremeno, i Austrija se suočila s rastom prinosa na državne obveznice unatoč stabilnim gospodarskim temeljima prvenstveno uslijed ovisnosti o gospodarskim kretanjima u zemljama istočne Europe.

Tako smo na početku ove godine zabilježili najveće razlika u prinosima između referentnog bunda i državnih obveznica ostalih zemalja eurozone. Također, postavlja se i pitanje efikasnosti zajedničke monetarne politike s obzirom na različitosti gospodarstava pojedinih članica eurozone te drugačijeg utjecaja krize na njih. Primjerice, uz recesiju Španjolska i Irska se suočavaju i s iznimno snažnim padom cijena nekretnina, koji nije toliko izražen u drugim zemljama eurozone.

Možda i najviše kritika na zajedničku valutu dolazi od činjenice da se tečajna politika neće moći koristiti kao instrument gospodarske politike, što se prvenstveno odnosi na povećanje konkurentnosti kroz deprecijaciju nacionalnih valuta.

Međutim, do sada je jedinstvena europska valuta pokazala daleko više prednosti nego nedostataka. Unatoč rastu prinosa na državne obveznice te smanjenju kreditnog rejtinga, sve gore navedene zemlje uspješno su se zadužile izdavanjem obveznica tijekom ove godine. Prema analitičarima RBA, jedan od razloga za to je zasigurno i činjenica iznimno malog valutnog rizika.

Prednosti od ulaska u eurozonu najbolje su vidljive i kroz usporedbu utjecaja krize na financijski sustav Slovenije i Slovačke te ostalih zemalja u regiji, koje se suočavaju sa izraženim deprecijacijskim pritiscima te snažnim padom vrijednosti financijske imovine. Nadalje, konkurentnost gospodarstva se može povećati deprecijacijom domaće valute isključivo u kratkom roku.

Razloge manje konkurentnosti u pojedinim zemljama eurozone primarno treba tražiti u dugogodišnjem snažnijem rastu plaća od produktivnosti te strukturom i visinom javnih rashoda, a tek manjim dijelom u tečajnoj politici.

S obzirom na posljednje probleme u pristupnim pregovorima s EU, možda je prerano govoriti o vremenu potrebnom za ulazak Hrvatske u eurozonu. Međutim, analitičari RBA misle da Hrvatska neće odugovlačiti s pristupanjem eurozoni poput većih zemalja (npr. Poljske), koje su htjele zadržati svoj monetarni suverenitet.

Upravo u posljednje vrijeme bilježimo zahtjeve zemalja 'nove Europe' za ublažavanje kriterija za ulazak u eurozonu, što je najbolji dokaz prednosti koje zajednička valuta pruža. Osim malog tržišta te otvorenosti domaćeg gospodarstva, već visok stupanj euriziranosti i struktura razmjene dobara i usluga s inozemstvom podržavaju stav RBA analitičara o brzom ulasku Hrvatske u eurozonu.

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još