Novac FINANCIJSKA IMOVINA

Hrvati među najbogatijima u istočnoj Europi

  • Autor: tportal.hr
  • 20.9.2011 21:42:55
  • 20.9.2011 13:10:43

S prosječnom bruto financijskom imovinom od 10.158 eura po stanovniku, Hrvatska spada u srednje bogate zemlje, pokazalo je drugo izdanje Allianzovog Izvješća o globalnom bogatstvu u kojem se analizira dinamika bogatstva i duga privatnih kućanstava u 50 zemalja širom svijeta. U proteklom desetljeću prosječna financijska imovina po stanovniku se više nego udvostručila. Tako se Hrvatska pozicionirala kao jedna od pet najbogatijih zemalja u istočnoj Europi, uz Sloveniju, Estoniju, Češku i Mađarsku

Kao i prošle godine, Švicarska predvodi ljestvicu najbogatijih zemalja, zahvaljujući, između ostalog, svojoj snažnoj valuti. Švicarsku na određenoj udaljenosti slijede Sjedinjene Države, Japan, Danska i Nizozemska.

Allianzova analiza ukazuje na to da je prošlogodišnji izraženi oporavak globalnog gospodarstva donio koristi štedišama. Bruto globalna financijska imovina 2010. porasla je za 6,2 posto, na 95,300 trilijuna eura. Prethodni rekord s kraja 2007. tako je prvi put srušen. Međutim snažan rast u 2010. ne može sakriti činjenicu da je ukupna dinamika bogatstva proteklih godina u opadanju. Slab razvoj posebice dolazi do izražaja u etabliranim industrijskim zemljama, u kojima je prosječan rast mnogo sporiji od globalnog prosjeka, a bruto financijska imovina po stanovniku na kraju 2010. je u prosjeku još uvijek ispod razine dostignute u razdoblju prije krize.

Prosječne razlike u bogatstvu po stanovniku i dalje su ogromne. Nejednakost između bogatih i siromašnih zapravo se još više produbila u proteklom desetljeću, narastavši na gotovo 90.000 eura. Međutim sve veći broj privatnih kućanstava iz siromašnijih zemalja uspio se svrstati u srednju klasu po globalnom bogatstvu. Izvješće, kao srednje bogate, definira zemlje s bogatstvom po stanovniku između 6.000 i 36.200 eura. 'Više od 300 milijuna ljudi iz zemalja u razvoju i zemalja čija su tržišta u nastajanju danas pripada u srednju klasu po globalnom bogatstvu. To znači da više od polovice globalne srednje klase više ne dolazi iz 'starih' industrijskih zemalja, što će snažno utjecati na svjetska financijska tržišta', tvrdi Allianzov glavni ekonomist Michael Heise.

U čitavom svijetu, no posebice u bogatijim zemljama, primjetan je trend naginjanja 'sigurnoj' imovini. Udio vrijednosnih papira u globalnom investicijskom miksu opao je za pet posto od 2000, dok su bankovni depoziti porasli za četiri posto. U Hrvatskoj je udio bankovnih depozita tradicionalno visok. Krajem 2010. iznosio je oko 58 posto. 'Iako je investitorska politika čekanja razumljiva u okruženju obilježenom nesigurnošću tržišta, takvo bi ponašanje moglo ugroziti cilj stjecanja dugotrajne imovine. S obzirom na dramatične posljedice demografskih promjena, štediše si jednostavno više ne mogu priuštiti bijeg u ulaganja s niskim rizikom i niskim prinosima', rekao je Heise.

Rast privatnog duga također se usporio u protekle tri godine uslijed financijske krize. Hrvatski pokazatelj duga (dug privatnih kućanstava izražen kroz postotak BDP-a) se manje-više stabilizirao na nešto iznad 40 posto. Situacija je slična i na globalnoj razini. Nakon što je krajem 2007. dosegnuo svoj vrhunac, globalni pokazatelj duga opao je  3,5 posto, na 67 posto.

Ove brojke međutim prikrivaju goleme regionalne razlike koje su u uskoj vezi s razinama bogatstva: privatna zaduženost je prije svega problem bogatih zemalja, gdje pokazatelj duga u prosjeku iznosi 88 posto. Nasuprot tome, pokazatelj duga siromašnijih zemalja još je uvijek na niskih 20 posto. Iste su razlike primjetne i u istočnoj Europi. Zemlje članice Europske unije imaju pokazatelj duga od oko 40 posto, dok isti pokazatelj u ostatku regije iznosi 14 posto.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još