Krediti hrvatskim poduzećima u posljednjih godinu dana porasli su 9 posto, što je jedna od najviših stopa rasta u Europi, pokazuje analiza Hrvatske udruge banaka
Neočekivano visok rast kreditne aktivnosti s obzirom na anemičnost realnog sektora iznenadio je i same bankare, čiji analitičari još nisu utvrdili krajnje uzroke te pojave. 'Čini se da su banke odlučile preuzeti malo više rizika ili su se pojavili kvalitetniji projekti za kreditiranje', prokomentirao je oporavak kreditne aktivnosti Zoran Bohaček, glavni direktor HUB-a. Kao jedan od mogućih uzroka spomenuo je i približavanje Europskoj uniji, što predstavlja značajan poticaj za investicije.
Pozitivni trendovi vide se i u poslovanju banaka koje, nakon višegodišnjeg pada profitabilnosti, bilježe rast povrata na kapital i aktivu. U prvih šest mjeseci dobit banaka porasla je za 14,4 posto u odnosu na lani. 'To je u skladu s rastom dobiti vodećih hrvatskih kompanija iz sastava indeksa Crobex', naglasio je Bohaček, demantirajući tvrdnje da banke u Hrvatskoj ostvaruju ekstraprofit.
'Trenutno je povrat na kapital tek malo viši od prinosa na dugoročnu kunsku obveznicu(6,6 posto), a minimum koji investitori očekuju je deset posto', objasnio je Bohaček.
Analiza pokazuje da je do preokreta u profitabilnosti banaka došlo prvenstveno zahvaljujući povećanju kamatne marže, odnosno bržeg smanjenja kamata na depozite od onih na kredite. Upitan otvara li povećanje marže prostor za smanjenje kamatnih stopa, Bohaček je odgovorio potvrdno, naglašavajući da to banke već čine, ali da će daljnje smanjenje značajno ovisiti o riziku zemlje i raspletu dužničke krize u Europi.
Što se tiče kvalitete plasmana, hrvatske banke su oko prosjeka usporedivih zemalja. No produljena recesija uzrokuje nastavak kvarenja kvalitete aktive, o čemu svjedoči porast udjela loših plasmana u prvom kvartalu sa 7,9 posto na 8,3 posto. 'Troškovi rezervacija za gubitke odnose bankama skoro 50 posto neto rezultata', naglasio je Bohaček.
Situacija u pogledu loših plasmana nije promijenjena još od zadnjeg kvartala 2009, što potvrđuje da čvrsto tlo na izlazu iz krize još nije pronađeno. Međutim, upravo u tom segmentu leže najveće rezerve, ističu analitičari HUB-a te zaključuju da će svako bitnije smanjenje tereta rezervacija otvoriti prostor za daljnji rast dobiti banaka, što će u konačnici omogućiti smanjenje kamatnih stopa.
