Njemački su mirovinski fondovi tijekom 2010. godine ostvarili 4 do 5 posto prinosa, austrijski 6,6, a hrvatski 8,6 posto! Od početka rada prosječni je prinos fondova drugog mirovinskog stupa 5,4 posto - što je 2,7 posto iznad inflacije, ali i više od prinosa koji je postavljen kao poželjan kad se ulazilo u mirovinsku reformu
Jedan je to od argumenata kojim Dubravko Štimac, predsjednik Uprave PBZ Croatia osiguranja obveznog mirovinskog fonda, odgovara na primjedbe da fondovi nisu efikasni te da bi štednja u bankama donijela veću zaradu od ulaganja u mirovinske fondove.
Odbacili kao neustavno
Štimac je inače, prvi predstavnik fondovske industrije koji je nedavno na okruglom stopu časopisa Banka i Instituta za javne financije odgovorio na ozbiljne primjedbe Hanfe na rad mirovinskih fondova, dane u nacrtu prijedlogu promjena zakona o obveznim mirovinskim fondovima.
Najveću pažnju izazvao je prijedlog Ante Samodola, predsjednika uprave Hanfe, da se 50 posto vlasništva nad obveznim fondovima podijeli građanima, što su fondovi odmah odbacili kao neustavno, a tek su izlaganjem Dubravka Štimca odgovorili i na primjedbe o neefikasnosti te ih odbacili. Vlada se dugo priprema na ozbiljniji zahvat u mirovinski sustav, ali prevelik je to zalogaj za izborno razdoblje te ga dulje vrijeme odgađa osnivanjem niza radnih grupa.
Tako je jedna osnovana i da doradi Hanfin prijedlog zakona o radu mirovinskih fondova, jer se pokazalo da nije rađen u konzultacijama sa Vladom.
Predstavnici fondovske industrije tvrde da je drugi stup najbolji dio mirovinskog sustava, te da problemi leže u prvom stupu, ali i nedorečenim propisima. Ima čak razmišljanja da se građanima koji su na početku reforme bili između 40 i 50 godina starosti - a radi se o 130.000 osoba čija se imovina procjenjuje na 4,8 milijardi kuna - omogući povrat u prvi stup i tako se riješi problem mogućih niskih mirovina.
Iskustva prvih umirovljenica su loša manjim dijelom jer su kraće vrijeme štedjeli, a većim jer su ostali bez dodatka na mirovinu koji se priznaje samo za osiguranike prvog stupa. Njihova je prosječna mirovina iz drugog stupa 121 kunu, a prima je 930 žena koje su otišle u prijevremenu mirovinu.
Povoljnija opcija
'Zbog neracionalne hajke na drugi mirovinski stup, većina ljudi sada bi odabrala povratak u prvi stup što bi značilo da bi ih 70 posto vjerojatno pogriješilo i izabralo manju buduću mirovinu', tvrdi Dubravko Štimac.
Njihov je prijedlog da se pravo na izbor iskoristi u trenutku odlaska u mirovinu, te da osiguranici tada biraju povoljniju varijantu.
Uz to mirovinci se, slično kao i Hanfa, zalažu za uvođenje sustava potportfelja, za mlađe bi članove više ulagali u dionice, a za starije u obveznice. Fondovi također traže da se i članovima koji su dobrovoljno ušli u drugi stup da pravo na dodatak od 27 posto, jer se ono priznaje čak i osobama koje su radile u inozemstvu.
'Prve mirovine iz drugog stupa nisu niske zbog lošeg rada fondova, nego zbog toga što osiguranici nemaju pravo na dodatak', zaključuje Dubravko Štimac.
