Novac VALUTNO-KREDITNE DVOJBE

Treba li Vlada pomoći dužnicima u 'švicarcima'?

'U zadnjih 40 godina franak je tri puta bio ovako visoko i svaki put nakon toga je uslijedio strmi pad. Mislim da će se to ponoviti jer je franak precijenjen', kaže docent dr. Josip Tica sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta

Još jedna 'pomaknuta' ideja mađarske vlade uznemirila je duhove u Hrvatskoj. Nakon dugotrajnih promišljanja hoće li ukinuti valutnu klauzulu, od čega su na kraju odustali, što je kod nas još aktualna priča, Mađari sad planiraju fiksirati tečaj švicarskog franka.

Fiksni tečaj za vraćanje stambenih kredita važio bi do kraja 2014. godine, a dužnici mogu odlučiti žele li se u njega uključiti ili će i dalje nastaviti otplaćivati kredite po stvarnom tečaju.

Razlika između fiksiranog tečaja i stvarnog tečaja prikupljat će se na posebnom računu u forintama, na nju će se obračunavati kamata od šest posto, a taj iznos morat će se početi otplaćivati od 1. siječnja 2015. godine.

Može li se mađarsko rješenje za rastući franak prekopirati kod nas? Prema svemu sudeći, to je bila i jedna od tema sastanka ministrice financija Martine Dalić i bankara održanog u srijedu koji je, izgleda, tek prvi u nizu sličnih susreta koji bi trebali iznjedriti rješenje problema kredita vezanih uz 'švicarce'.

Uspoređujući kreditno tržište Mađarske i Hrvatske vidljivo je da situacija u sjevernih nam susjeda mnogo dramatičnija. Kod njih je franak, uz japanski jen i euro, glavna valuta u kojoj su uzimani stambeni krediti, a i znatno je veći broj nenaplativih kredita.

'Mađarska se vraća državno-socijalnoj ekonomiji i pitanje je tko će to umjetno fiksiranje tečaja na kraju platiti', ističe ekonomski stručnjak i analitičar Damir Novotny koji je protiv toga da se sličan model primjeni i kod nas.

'Zbog čega bi se pravile razlike između onih koji su se zaduživali u francima i dužnika u eurima? To je bila individualna odluka svakog građanina. Istina je da banke nisu dovoljno upozoravale svoje klijente da se tečaj franka može drastično promijeniti, ali smatram da je dobar dio njih bio svjestan rizika u koji ulazi. To je kao kad kupujete dionice, zbog čega bi država sad trebala štiti gubitnike?' pita se Novotny.

Glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić ističe da bi uvođenje 'mađarskog modela' bilo veliki rizik za državu koja se i onako muči s nestabilnim javnim financijama i rastućim javnim dugom.

Štoviše, kaže, prema izračunima Splitske banke, dobar dio njihovih klijenata koji je kredite u francima uzeo 2006. godine još uvijek je u plusu.

'Uzeli smo dio portfelja i zbroj rata je za oko 15.000 kuna manji nego da su u eurima', kaže Šantić dodajući da je i bankama u interesu da olakšaju isplatu kredita te da on očekuje nastavak trenda pada kamatnih stopa.

Međutim, gledajući prošlu i ovu godinu, banke se dosad i nisu pretrgle u rezanju kamata. Lani je, primjerice, franak ojačao 20 posto, a banke su smanjile kamatne stope tek od 0,3 do 0,5 posto. Sad banke najavljuju novi pad od blagih 0,25 posto. Prije krize, dok je tečaj franka padao u odnosu na kunu, banke su povećavale kamate puno energičnije, i to u nekim slučajevima i do dva posto.

U trenutku kad je švicarski franak povijesno visoko od fiksiranja tečaja, upozorava docent dr. Josip Tica sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, imale bi koristi samo banke. On smatra da se dužnici moraju strpjeti jer će im pomoći samo valutno tržište.

'U zadnjih 40 godina franak je tri puta bio ovako visoko, i svaki put nakon toga je uslijedio strmi pad. Mislim da će se to desiti i ovaj put jer je franak precijenjen', kaže Tica.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još