Novac ANALIZA HUB-A

Prema kamatama na kredite mi već jesmo u EU

Gledajući samo razinu kamatnih stopa na kredite stanovništvu Hrvatska kao da je već članica EU i eurozone, ističe se u analizi Hrvatske udruge banaka (HUB). Općenito u Hrvatskoj kamate padaju od početka 2010, a još snažniji pad koči visoki rizik države

Uspoređujući hrvatsko bankarsko tržište s onim u eurozoni u HUB-u zaključuju da se nalazimo u pozitivnom trendu.

Kad je riječ o štednji, kamatne stope na kratkoročne depozite stanovništva su jedan posto iznad prosjeka zemalja gdje je glavno platežno sredstvo euro. Ta razlika još je veća kod dugoročne štednje i iznosi dva posto.

Za tvrtke razlika je znatno manja i ispod je jedan posto.

Kamatne stope na dugoročne stambene kredite u Hrvatskoj kreću se oko šest posto i po tome smo slični Slovačkoj. U nama najbližim članicama eurozone stope su za 0,8 do 1,6 bodova manje – Slovenija 5,27 posto, Italija 4,37 posto i Austrija 5,26 posto.

'Potrebno je naglasiti da se minimum u Eurozoni umjetno drži na tri posto zbog Španjolske. Tamo je tržište nekretnina doslovno mrtvo pa su banke spustile kamatu na najnižu moguću razinu', naglasio je Zoran Bohaček, direktor HUB-a.

Kad je riječ o kratkoročnim odnosno potrošačkim kreditima u Hrvatskoj kamatne stope nalaze se, prema analizi HUB-a, u padu, dok je taj trend u eurozoni završen.

Maksimalnu kamatnu stopu ima Slovačka (oko 15 posto), dok prosjek za potrošačke kredite s rokom dospijeća od jedan do pet godina u eurozoni iznosi 6,13 posto. U Hrvatskoj ta je stopa za dva do tri postotna boda veća.

U segmentu poduzeća domaće banke kamate na dugoročne kredite drže na gornjoj razini eurozone, dok su u Hrvatskoj za tvrtke daleko nepovoljniji kratkoročni krediti.

Sa stopom od 7,28 posto Hrvatska daleko odskače kad se uspoređuje s kratkoročnim stopama u Sloveniji (4,65 posto) i Portugalu (4,03 posto) koje su i onako visoke gledajući ostatak eurozone gdje je uobičajena kamata od dva do tri posto.

Za kratkoročnim kreditima većinom posežu mala i srednja poduzeća koja su se u krizi za banke pokazala kao najrizičniji klijenti (više od 17 posto loših kredita odnosi se na male i srednje poduzetnike). Zbog toga, ističu u HUB-u, razumljivo je što su kamate na takve kredite u Hrvatskoj znatno iznad razine eurozone.

Na kraju svoje analize bankari još jednom ističu da je glavna prepreka za daljnji pad kamatnih stopa na kredite visoka percepcija rizika zemlje.

Premija rizika od 2010. nalazi se u padu, ali zadržava se daleko iznad razina zabilježenih prije krize. Kako su globalne okolnosti nalik na situaciju prije recesije (niske kamatne stope, visoka likvidnost), a premija rizika za Hrvatsku je oko tri posto, u HUB-u to tumače našim strukturalnim slabostima.

'Zbog njih kasno ulazimo u EU i kasnimo s reformama. To su ključevi za vrata čije će otvaranje u budućnosti omogućiti da hrvatska poduzeća i građani plaćaju istu cijenu kapitala kao poduzeća i građani razvijenih država Unije', ističe se u zaključku HUB-ove analize.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još