Stupanje na snagu zakona o subvencioniranom kreditiranju konačno bi moglo pokrenuti zamrznuto tržište stambenih nekretnina. Niz banaka najavilo je snižavanje kamatnih stopa, a vodeće banke pripremaju i posebne ponude prilagođene državnom programu poticajne kupnje stanova
Uvjeti koje je definirala država daleko su najpovoljniji na tržištu, ali bankari upozoravaju da će do povlaštenih kredita doći samo oni najbrži jer su državna poticajna sredstva ograničena.
REZANJE KAMATNIH STOPA
U posljednjih mjesec dana banke su krenule u novi krug snižavanja kamatnih stopa na stambene kredite. Zasad su povoljnije uvjete kreditiranja najavile Erste banka, Privredna banka Zagreb, Hrvatska poštanska banka, a i iz drugih velikih banaka stižu pozitivni signali.
Paralelno s akcijama banaka kreće i državni projekt subvencionirane kupnje stanova. Zakon, koji je stupio na snagu prošlog tjedna, predviđa subvencije za osobe mlađe od 45 godina koje kupuju novi stan, čija cijena ne smije biti viša od 1.900 eura po kvadratnom metru.
Glavne pogodnosti koje nudi državni model odnose se na bespovratne državne potpore u vidu plaćanja polovice rate kredita u razdoblju od četiri godine te jamstva plaćanja kamate na kredit u razdoblju do godine dana u slučaju ostanka bez posla. Izuzetno primamljiva je i kamatna stopa, koja ne smije biti viša od 4,95 posto, i to efektivno.
Akcijom spuštanja kamatnih stopa banke su se približile zahtjevima Vlade, a neke su ih spustile i niže od postavljenog limita. Tako je Zagrebačka banka od 18. ožujka započela s akcijskom ponudom kreditiranja stanova čiju je izgradnju financirala, uz kamatnu stopu od 4,50 posto za prve četiri godine otplate.
Kamatnu stopu od 4,95 posto ponudila je Hrvatska poštanska banka. Doduše, radi se samo o prvoj godini otplate kredita, dok model subvencioniranih kredita predviđa takvu kamatnu stopu u prve četiri godine otplate.
SUBVENCIJE OGRANIČENE, A CIJENE VIŠE NE PADAJU
Nema sumnje da su uvjeti iz vladinog modela daleko najpovoljniji na tržištu, ali problem je što subvencionirani krediti nisu neograničeni. Naime, količina odobrenih kredita ograničena je predviđenim poticajnim sredstvima u proračunu. Prema procjenama Vlade, u iduće dvije godine moći će se subvencionirati prodaja oko 1.900 stanova.
To znači da će se subvencije dijeliti po načelu 'tko prvi, njemu djevojka'. Stoga bankari preporučuju građanima koji žele iskoristiti državne poticaje da što prije rezerviraju stan i predaju zahtjeve za subvenciju i stambeni kredit.
S konkretnim ponudama koje će biti prilagođene programu subvencionirane kupnje stanova banke će izaći nakon što država donese podzakonske akte potrebne za punu primjenu Zakona.
Uključivanje u Vladinu akciju poticajnog kreditiranja potvrdile su nam ZABA, Erste banka, Splitska banka i Raiffeisen banka. Bankari očekuju da procedura odobravanja kredita neće biti puno složenija u odnosu na standardnu proceduru.
Zakonom je predviđeno da se zahtjev za subvencioniranje kredita zajedno sa zahtjevom za stambeni kredit podnosi banci. Banka donosi odluku o odobravanju stambenog kredita najkasnije u roku od osam dana od dana podnošenja zahtjeva te je dostavlja zajedno s ostalom propisanom dokumentacijom Agenciji za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN).
Ukoliko klijent zadovoljava propisane uvjete, APN u roku tri dana donosi odluku o odobravanju subvencioniranog kredita, nakon čega banka priprema nacrt ugovora o kreditu i poziva APN i podnositelja zahtjeva da ga potpišu. Ako se svi sudionici budu pridržavali zakonskih rokova, procedura za odobravanje kredita ne bi smjela biti duža od mjesec dana.
Osim ograničenih sredstava za subvencije, loša vijest za potencijalne kupce je da je nakon najave Vladinog modela zaustavljen pad cijena stanova. Time su se obistinile prognoze kritičara koji su upozoravali da će se državnim subvencioniranjem kupnje stanova poremetiti tržišna kretanja i zaustaviti ispuhavanje balona precijenjenih nekretnina.
Tko zna, možda bi nevidljiva ruka tržišta građanima uštedjela više od Vladine pomoći.
