Kupovna moć hrvatskih građana je na niskoj razini, prihodi većine njih ne pokrivaju svakodnevne troškove, a više od polovice građana je zaduženo, pa ipak većina građana ne shvaća da je sada vrijeme kada se treba razmišljati o dodatnoj štednji za buduće raz
Predstavljajući rezultate na okruglom stolu 'Kreditna kriza, potrošačka groznica i prezaduženost građana' u organizaciji udruge Život u plusu, Vlasta Kroflin Fišer iz GfK iznijela je podatak da kupovna moć u Hrvatskoj iznosi 4.763 eura, odnosno višestruko manje u odnosu na 12.500 eura prosjeka iz EU.
Prihode niže od osnovnih troškova u Hrvatskoj ima oko dvije trećine kućanstava, njih 13 posto ima dovoljno, a tek 7 posto više od potrebnog. Pa ipak, istražujući Hrvate kao potrošače, u GfK su dobili podatak da čak 60 posto građana pri kupovini želi zadovoljiti određeni životni stil, a njih 40 posto povodi se životnim potrebama.
Također, manje od polovice građana, na papiru ili na neki drugi način, uopće prati svoj kućni budžet (47 posto), iako njih više od polovice (52 posto) priznaje zaduženost. Pritom je Kroflin Fišer rekla da se može pretpostaviti da je taj udio i veći, jer su ljudi skloni ne priznati zaduženost
Među zaduženim kućanstvima 69 posto ih ima dugove po tekućem računu, 40 posto po kreditnim karticama, 37 posto po gotovinskim kreditima, a 31 posto ih ima namjenske kredite (stan/auto i sl.). Na pitanje štede li dodatno za mirovinu pozitivno je odgovorilo svega 19 posto ispitanika, a Kroflin Fišer ističe da hrvatski građani očito ne shvaćaju da se o tome već sada treba razmišljati.
Zoran Kureljušić iz Privredne banke Zagreb je pritom podsjetio da je na kraja rujna ove godine razina zaduženosti stanovništva (iznos kredita) dosegnula razinu njihovih ukupnih depozita. Govoreći o očekivanjima za naredno razdoblje, podsjetio je pak da Hrvatskoj do kraja ove te tijekom iduće godine na naplatu dolazi više od 11 milijardi eura duga, što glavnice, što kamata, a to će se odraziti i na kreditnu politiku hrvatskih banaka, pa i na gospodarstvo.
Naime, uzme li se u obzir stanje međunarodnog financijskog tržišta, taj će se iznos tražiti na domaćem tržištu, što znači da će bankama ostati znatno manje novca za kreditiranje npr. malog i srednjeg poduzetništva te gotovo ništa za velike poduzetnike, upozorio je Kureljušić.
Na okruglom je stolu predstavljena i tzv. Londonska deklaracija, koju su sredinom studenog ove godine potpisale udruge za zaštitu korisnika financijskih usluga iz 26 zemalja, među kojima je i 'Život u plusu'.
Njome se, uz ostalo, vlade pozivaju na osnivanje 'interventnog fonda' ne samo za pomoć posrnulim financijskim institucijama, već i građanima, što su na današnjem okruglom stolu podržali i predstavnici nekih hrvatskih društava za zaštitu potrošača, uz naglasak da su prezaduženi građani zapravo žrtve financijske industrije.
