Novac RAT S MOL-OM SE NASTAVLJA

Mirovinci nastavili šoping dionica Ine

Na Zagrebačkoj burzi danas se nastavlja jučer započeto intenzivno trgovanje dionicama Ine, u prva dva sata trgovanja promet dionicom Ine po cijeni od 2.830 kuna iznosio je oko 74 milijuna kuna, a protrgovano je 26.128 Ininih dionica

Pretpostavlja se da su kupci mirovinski fondovi na poticaj Vlade, no iz mirovinskih fondova ne žele komentirati stoje li iza kupnje dionica Ine putem Burze po toj cijeni.

Prve službene informacije o tome, čini se, javnosti će biti dostupne u četvrtak, kada će Središnja klirinško depozitna agencija objaviti promjene u vlasničkim udjelima u Ini.

'Kao što Vam je to već poznato, ulagačka strategija mirovinskih fondova je poslovna tajna. Mirovinski fondovi o stanju portfelja detaljno izvještavaju svoje članove putem kvartalnih izvještaja u kojim se, između ostalog, objavljuju i detaljne investicijske pozicije svakog fonda. Smatramo da je iz proteklih događaja vidljivo da 'shareholders agreement' između Vlade i MOL-a na neki način više ne vrijedi te da je to pobudilo interes ulagača i utjecalo na vrijednost dionice koja je fundamentalno dobila na cijen', kaže Petar Vlaić, predsjednik Uprave Erste plavog obveznog mirovinskog fonda.

Ante Babić, direktor Centra za međunarodni razvoj, ne opravdava eventualnu kupnju dionica Ine od strane mirovinskih fondova.

"Država je izgubila kontrolu nad Inom još prije sedam godina. Sad se ponovno pokušava uspostaviti kontrola nad njome, a u međuvremenu je Ina s mjesta druge ili treće kompanije u regiji pala na 10. ili 11. mjesto. Vraćanje kontrole nad Inom zahtijeva previše novaca i truda i ne vjerujem da se to ikome isplati“, kaže Babić.

Kako napominje, država sada nema novac za vraćanje kontrole nad Inom.

'Ako Mol želi isplatiti male dioničare, mislim da je to dobra vijest. Ako, pak, mirovinskih fondovi ili neka domaća kompanija kupuju dionice Ine, to rade domaćim novcem, koji je i onako oskudan i koji bi se mogao puno bolje iskoristiti od toga da pokušavamo pikati hrvatske zastavice po kompanijama', smatra Babić.

Navodi i da će Hrvatska uskoro biti u Europskoj uniji, a na tome tržištu Ina je mala do srednje velika kompanija.

'Ina će se morati prilagođavati tržištu Europske unije, a tko će to onda financirati? Ako je kompanija u stranom vlasništvu, njezina prilagodba onda nije državna briga. Na koncu, država ne može povećati upravljačka prava iznad ovoga što već ima u Ini', ocjenjuje Babić.

Također, smatra da ne treba raditi razliku između porijekla kapitala.

'Zar ćemo dijeliti kapital prema porijeklu, pa će mađarski biti loš, a primjerice njemački dobar', pita se Babić.

Napominje i da ugovor između Vlade i MOL-a i uz smanjivanje državnog udjela do 25 posto u Ini osigurava Vladi velika upravljačka prava, kao što ih sada posjeduje MOL iako nema većinski udio.

"Prema tome, ako MOL jednoga dana čak i proda Inu, ostaje na snazi postojeći ugovor s Vladom", zaključuje Babić.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još