Dok hrvatsko gospodarstvo mukotrpno izlazi iz recesije, na poslovnoj sceni događaju se ozbiljna vlasnička preslagivanja. Broj preuzimanja iz godine u godinu se povećava, a osim stranih ulagača koji ciljaju mete na domaćem tržištu, sve aktivnije su najjače domaće kompanije, one koje su hrabro iskoračile u regiju
Prema podacima revizorsko-konzultantske kuće EY, procijenjena vrijednost spajanja i preuzimanja (M&A) u 11 zemalja središnje i jugoistočne Europe u 2014. pala je u odnosu na 2013. za 2,4 posto, a ukupan broj transakcija manji je za 16,9 posto. S druge strane, u Hrvatskoj su se brojke povećale u obje kategorije. Ukupan broj transakcija povećan je s 35 u 2013. na 39 u 2014, a vrijednost transakcija iznosila je milijardu dolara u odnosu na 400 milijuna dolara, koliko je zabilježeno u 2013. Sudeći po HNB-ovim podacima o stranim ulaganjima i aktualnim preuzimanjima TDR-a i Genere, pozitivni trendovi nastavljeni su i u ovoj godini.
Duhanski biznis više ne stanuje u Adrisu
Za strane ulagače u Hrvatskoj tradicionalno je primamljiv financijski sektor, a sve veći interes iskazuju i za turizam, kao najzdraviji dio našeg gospodarstva. U zadnje vrijeme na meti su i tehnološke i industrijske tvrtke usmjerene na inozemna tržišta.
Uvjerljivo najveća strana akvizicija u protekle dvije godine je BAT-ova kupnja rovinjskog TDR-a. Za Adrisov duhanski biznis i prateće djelatnosti ova multinacionalka izdvojila je 505 milijuna eura. Novi se vlasnik obvezao zadržati proizvodnju u Kanfanaru najmanje pet godina te osigurati dodatnih 50 milijuna eura u slučaju prijevremenog zatvaranja tvornice. Uz tvrtke kćeri TDR-a, Adris je BAT-u prodao manjinski vlasnički udio u Tisku, a on posluje u sustavu koncerna Agrokor.
Najveći strani ulagači u turistički sektor su ruski dvojac Alexey i Dmitry Ananiev, a oni su putem svog fonda Promsvyaz krajem 2013. preuzeli lošinjsku hotelsku kuću Jadranka za 70 milijuna eura. U turističkim akvizicijama aktivnije su bile domaće tvrtke u većinskom stranom vlasništvu. Tako je lani najveće ulaganje realizirala Lukšić grupa putem svoje kompanije Plava laguna od Zagrebačke banke kupivši umaški Istraturist za 120 milijuna eura. Njen najveći rival Valamar Riviera svoj turistički portfelj ove godine obogatio je kupnjom hotela Baška za 23 milijuna eura. U utrci za prestižne turističke kapacitete našla se i domaća Adris grupa te je svoje strateško opredjeljenje za turizam potvrdila kupnjom hotela Imperial od Atlantske plovidbe
Uz turizam, Adris je svoje financijske potencijale usmjerio prema financijskom sektoru kupnjom većinskog udjela u Croatia osiguranju za 256 milijuna eura. Od stranih ulagača, značajne akvizicije u financijskom sektoru poduzeli su austrijska Uniqua kupnjom Basler osiguranja od švicarske Baloise grupe te češka J&T banka, a ona je spasonosnom dokapitalizacijom preuzela posrnulu Varaždinsku banku.
Hanžeković izašao iz Genere
Posljednje značajnije strano ulaganje realizirala je britanska tvrtka Dechra Pharmaceuticals te je od odvjetnika Marijana Hanžekovića preuzela većinski udjel u farmaceutskoj kompaniji Genera i najavila ponudu za preuzimanje preostalih dionica. Za Hanžekovićev udjel Dechra je ponudila 27,7 milijuna eura, a za ukupan udio u dioničkom kapitalu 51,4 milijuna eura.
Prilike za akvizicije na domaćem tržištu donijele su i predstečajne nagodbe u kojima posrnule tvrtke tragaju za strateškim partnerima kako bi osigurale spasonosne financijske injekcije za nastavak poslovanja. Iako u većini slučajeva strateški ulagači nisu pokazali interes zbog prevelikih dubioza ili neriješenih vlasničkih odnosa, neke značajne kompanije ipak su na taj način došle do svježeg kapitala.
Najveće predstečajne akvizicije zaključene su u građevinskom sektoru. Domaći konzorcij Konsolidator, iza kojeg stoji fond gospodarske suradnje Nexus i tvrtka Zagreb-Montaža Vlade Čovića, osigurao je 20 milijuna eura za spas Dalekovoda, a tajnoviti ruski investitor Sergej Gladeljkin za 7,5 milijuna eura preuzeo je Institut IGH i pokazao interes za akviziciju posrnule Hidroelektre.
Agrokor predvodi domaće lovce
Unatoč dugogodišnjoj recesiji, najjače hrvatske tvrtke pokazale su respektabilan potencijal za akvizicije u inozemstvu. Domaće snage u regionalnim preuzimanjima predvodi Agrokor, koncern koji je nakon brojnih neuspješnih pokušaja lani uspio kupiti slovenski Mercator. Transakcijom vrijednom više od pola milijarde eura stvoren je vodeći regionalni trgovački lanac.
Drugi najveći domaći lovac tvrtka je Orbico, jedan od najvećih europskih distributera. Kompanija u vlasništvu poduzetničkog veterana Branka Roglića pronalazi mete u široj regiji, a ove godine zaključila je dugo pripremanu akviziciju poljske tvrtke Distribev za 40 milijuna eura. Ovom transakcijom prihodi Orbica porast će za 400 milijuna eura pa će ukupno iznositi oko 1,6 milijardi eura.
U akvizicije se bacila i koprivnička Podravka te pod vodstvom Zvonimira Mršića bilježi sve bolje poslovne rezultate. U travnju ove godine zaključila je kupnju slovenskog Žita. Većinski udjel od 51 posto kupljen od Slovenskog državnog holdinga Podravka je platila 33 milijuna eura, a za čitavu tvrtku morat će izdvojiti 64 milijuna eura ili skoro pola milijarde kuna.
Ne miruje ni Emil Tedeschi, čija je Atlantic grupa u studenom 2014. realizirala još jednu regionalnu akviziciju preuzimanjem srpske prehrambene tvrtke Foodland. Riječ je o prehrambenoj kompaniji s prepoznatljivim brendom Bakina tajna i paletom proizvoda vrhunske kvalitete prihvaćenima na tržištima više od 20 zemalja.
Na srpsko tržište širi se i IN2, jedna od najjačih hrvatskih informatičkih kompanija, koja je lani kupila softversku tvrtku Actavia i na taj način preuzela 17 stručnjaka s jedinstvenim znanjima i iskustvom za rješenja Microsoft Dynamics.
