TEHNOLOŠKI ZAOSTAJEMO

Hrvatske tvrtke u istraživanje i razvoj ulažu samo do pet posto prihoda

01.07.2015 u 15:23

Bionic
Reading

Hrvatske tvrtke, kao i država, nedovoljno ulažu u istraživanje i razvoj, a doda li se tome nedostatna suradnja realnog sektora s akademskom zajednicom, posebice istraživačkim institutima, rezultat je tehnološki nedovoljno razvijen privatni sektor, jedan je od zaključaka istraživanja 'Izvještaja o aktivnostima tvrtki u istraživanju i razvoju', koje su u srijedu predstavili konzultantska tvrtka Deloitte i Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije (HAMAG-BICRO)

Istraživanje je obuhvatili 411 tvrtki u 11 zemalja srednje Europe, među kojima je i 48 tvrtki iz Hrvatske, a pokazalo je kako su prošle godine hrvatske tvrtke u istraživanje i razvoj u prosjeku ulagale do 5 posto svojih prihoda (48 posto ispitanika).

Više od 10 posto prihoda u istraživanje i razvoj ulagalo je 23 posto ispitanih, a među njima prednjače oni iz sektora informacijske tehnologije, medija, telekomunikacija, proizvodne industrije i strojarstva. Istodobno, 4 posto ispitanih lani nije uopće ulagalo u istraživanje i razvoj, kazala je direktorica u Deloittu zadužena za razvoj Sonja Ifković te dodala kako istraživanje pokazuje da je jedna od važnijih prepreka većim ulaganjima nedovoljna informiranost poduzetnika o mogućnostima poticanja tih ulaganja.

Ništa bolje nije ni na razini države - Hrvatska u istraživanje i razvoj ulaže tek 0,75 posto svog BDP-a, od čega na privatni sektor 'otpada' tek oko 0,40 posto BDP-a, dok je prosjek na razini Europske unije 2,03 posto, a primjerice u SAD-u 2,75 posto BDP-a. Ifković je pritom podsjetila da se i Hrvatska, pristupanjem u EU, kao i ostale članice, obvezala do 2020. u istraživanje i razvoj ulagati čak 3 posto BDP-a.

Ipak, istaknula je, ohrabruje podatak da u kratkom roku, u iduće dvije godine, ta ulaganja planira povećati 46 posto ispitanih, a u srednjem roku, u idućih pet godina, njih 66 posto. Znatan poticaj za to trebao bi doći i od strukturnih i kohezijskih fondova EU, iz kojih je Hrvatskoj za tu namjenu do 2020. na raspolaganju 330 milijuna eura.

Predsjednik Uprave HAMAG-BICRO-a Darko Liović pritom je ukazao i na činjenicu da nedostatak financijskih sredstava vrlo često onemogućava komercijalizaciju rezultata istraživanja i razvoja. Kako bi takvim inovativnim poduzetnicima pomogla da unovče svoj trud, Vlada bi na sjednici idućeg tjedna, najavio je Liović, trebala raspravljati o 20 milijuna eura 'kredita Svjetske banke za potrebe razvijanja fonda rizičnog kapitala, u koji bi se oko 40 posto kapitala trebalo sliti iz privatnog sektora.

Kazao je i kako se razmišlja o uvođenju financijske pomoći poduzetnicima za pokrivanje troškova konzultantskih usluga kako bi mogli pripremiti što kvalitetnije projekte za prijavu na razne programe potpora ulaganja u istraživanje i razvoj, kako domaćih tako i europskih.