Sabolova aplikacija za rješavanje matematičkih zadataka PhotoMath svjetska je uspješnica. U samo prvih pet dana od lansiranja imala je 5,5 milijuna preuzimanja te je u jednom trenutku bila popularnija od Facebook messengera.

'Aplikaciju koristi 200.000 do 300.000 ljudi dnevno. Tek smo na početku s projektom, jer je sad PhotoMath namijenjen djeci od 10 do 14 godina. Aplikacija može rješavati i zadatke više matematike, ali s tim još nećemo izlaziti jer razmišljamo o prodaji. Pogodili smo jednu edukacijsku nišu koju dotad nitko nije znao iskoristiti i sada su za našu aplikaciju zainteresirane najveće svjetske edukacijske tvrtke', objašnjava Sabol.

Zarada mu sada, ističe, nije u prvom planu iako priznaje da mu nije bilo lako gledati kad je besplatni PhotoMath u nekim danima imao i više od milijun preuzimanja.

'Prvih dana me mučilo pitanje jesmo li pogriješili što nismo stavili barem simboličnu cijenu od 99 centi. Ali sad sam siguran da je bio dobar potez što je besplatna jer nam se otvorio ogroman potencijal', ističe Sabol.

Na pitanje koliko je blizu da s PhotoMathom ponovi uspjeh Iskona, Sabol sa znakovitim smiješkom na licu odgovara kako je dosta blizu tome.

Iako danas izgleda da je tom 44-godišnjeg Čakovčaninu sve jednostavno i lako, i iza priče o PhotoMathu, a još više o Iskonu stoje godine mukotrpnog rada i odricanja.

Sabol je 1996. diplomirao na Elektrotehničkom fakultetu u Zagreb. Prisjeća se kako je kao student vrlo skromno živio te je morao unaprijed planirati kad će kupiti šampon za kosu dok je na pizzu izvan studentske menze išao jednom do dvaput godišnje.

'Moji su roditelji tada bili opterećeni kreditima za kuću. Bilo je teško, ali to i izgradi čovjeka. Naučite se kako se snaći s malim resursima i nešto napraviti', ističe Sabol.

Već kao student znao je da će osnovati vlastitu tvrtku. Poduzetničkim duhom, kaže, zarazio se od svoje bake i djeda postolara. Kao dijete pratio je baku dok je s biciklom po cesti prodavala povrće, a djeda na sajmove gdje je prodavao cipele.

'Sjećam se kako je jednom na fakultetu svatko objašnjavao što će raditi. Kad sam ja rekao da ću pokrenuti svoju firmu, krenuo je smijeh', kaže Sabol.

Godinu dana nakon završetka fakulteta, Sabol je osnovao Iskon. Prve dvije godine tvrtka je živjela na njegovom volonterskom radu.

'Posao se tek počeo dizati kad sam, ni sam ne znam kako, dobio leasing od bivše Kaptol banke od 30.000 dolara za kupnju modem servera. Radilo se o značajnom novcu, toliko je vrijedio automobil koji mi je tada bio potpuno nedostižan', prisjeća se Sabol. Inače, riječ je o banci koju je osnovao Dejan Košutić, unuk prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, a koja se nakon nekoliko godina poslovanja neslavno ugasila.

Uzlet Iskona uslijedio je 1999., kada su 'dot comovi' postali vruća roba za investitore. Prvi ulagač bio je fond Expandia (u kojem je tada glavni fond menadžer bio Gavin Susman) s kreditom od 300.000 dolara, a godinu dana kasnije isti je investitor ponovno dokapitalizirao Iskon te je postao vlasnik 60 posto tvrtke, a Sabolu je ostao manjinski dio.

Iskon je u narednim godinama brzo rastao te je 2006. trebao izaći na burzu, ali prije toga ga je za oko 100 milijuna kuna kupio Hrvatski telekom (HT). Sabol je ostao u firmi još godinu dana, da bi se onda, kaže, 'potpuno potrošen' povukao.

Za širu javnost tada kao da je nestao s lica zemlje. Čak se pisalo kako se povukao u prijevremenu mirovinu sa 10 milijuna kuna koliko je zaradio prilikom prodaje Iskona jer je bio vlasnik 10 posto dionica.

'Nakon Iskona godinu dana mi je trebalo da dođem sebi. Nisam ništa radio, čak sam bio nezaposlen. A onda sam krenuo u novi projekt e-računa koji je među ostalim proizvodio i doveo do PhotoMatha u koji je, znači, uloženo šest godina mukotrpnog rada', naglašava Sabol.

PhotoMath temelji se na tehnologiji računalnog vida. Mobilnim telefonom fotografira se zadatak i dobije se rješenje. Na istom principu radi i Sabolova aplikacija PhotoPay ili SlikoPlat, plaćanje računa fotografiranjem, koju sada koristi pet hrvatskih i devet inozemnih banaka. Sabolu zaradu donosi prodaja licenci za tehnologiju računalnog vida i čitača barkodova po cijelom svijetu, za koju tvrdi da je najbolja na svijetu.

PhotoMath mu je donio svjetsku prepoznatljivost i sada je u poziciji koju najviše voli.

'Moj princip rada je takav da nikad ne tražim investitore, već želim da oni nalaze mene. Tako sam radio i s Iskonom. To je pozicija u kojoj želite biti, ali je morate zaslužiti višegodišnjim zalaganjem i trudom', ističe Sabol koji je sve dosad većinom sam financirao projekt uz pomoć nepovratnih sredstava države.

'Plan je bio da izdržim nekoliko godina bez prihoda. Godinama radim na minimalcu. Nije lako, jer imam obitelj s troje djece, ali zadovoljan sam. Nakon Iskona bilo je pitanje mogu li uspjeti i drugi put. Izgleda da mogu', s vidnim zadovoljstvom kaže Sabol.