TRAŽE PRAVU STRATEGIJU

Gavrilović se muči sa salamama, ali mu cvjeta posao s McDonald'som

30.10.2014 u 08:45

Bionic
Reading

Obitelj Gavrilović, vlasnik poznate petrinjske mesne industrije, ušla je u imovinsku bitku s državom i preko arbitraže u Washingtonu traži odštetu od 300 milijuna eura. Prošloga je tjedna policija pak upala u proizvodne pogone, a kako se moglo čuti od Georga Gavrilovića, prvog čovjeka kompanije i sina Đure Gavrilovića, riječ je o 'pritisku kako bi se oslabila Gavrilovićeva pozicija u postupku arbitraže'

S obzirom na napetosti koje u posljednje vrijeme vladaju u i oko Gavrilovića, tportal.hr proanalizirao je poslovanje grupe, i to prema posljednjim javno objavljenim podacima. Od lani se poslovanje grupe prilično promijenilo, prvenstveno zato što u sklopu Gavrilović grupe više ne posluje trgovački lanac Dinova Diona te još neki manje trgovačke tvrtke. Dinova-Diona prvenstveno je bila prisutna na zagrebačkom području, a u trgovački je biznis je Đuro Gavrilović ušao u trenutku kad su mu zbog sukoba s Ivicom Todorićem bila zatvorena vrata najvećeg trgovca u zemlji: Agrokorovog Konzuma. Gavrilović je lani najprije prodao trgovine Merkur Rab, a u većinu Dioninih dućana ušao je austrijski Spar.

Paralelno s tim procesom Đuro Gavrilović proljetos je u Petrinji zatvorio posljednju mesnicu čime se prestao baviti proizvodnjom i distribucijom svježeg mesa, a strateški je donesena odluka da se kompanija bavi samo preradom i razvojem te inovacijom novih prehrambenih proizvoda.

'To je za Gavrilović jako dobra odluka jer su se fokusirali na bitno i oslobodili resurse. Svježe meso im je bilo  neprofitabilan biznis. Izašli su i iz neuspješne epizode s pazinskim Purisom što se za njih nije pokazao kao dobar potez', kaže nam jedan konzultant blizak Gavriloviću.

Mesna industrija Gavrilović lani je imala prihod od 491 milijun kuna što je u odnosu na godinu ranije pad za oko 44 milijuna kuna ili za nešto više od osam posto. Kompanija je pritom ostvarila dobit od 20,8 milijuna kuna. Godinu dana ranije bili su u minusu od čak 55,4 milijuna kuna.

'Gavrilović grupa ima potpuno nejasnu viziju djelovanja. Ušli su u trgovački biznis s Dionom da bi je na kraju prodali. Sada su dezinvestirali i dijelove mesne industrije. Nejasno je što je zapravo njihova strategija', kaže nam drugi konzultant.

Georg Gavrilović, inače član Uprave Gavrilovića, ostao je nedostupan za tportal pa smo tako ostali uskraćeni za odgovore o poslovanju tijekom 2014. te budućim poslovnim potezima.

Evo što je pak Đuro Gavrilović izjavio prije nekoliko mjeseci u Globusu, u povodu zatvaranja proizvodnje svježeg mesa: 'Morali smo ugasiti neproduktivne operacije. Ova je mesnica bila neprofitabilna i stvarala je gubitke. Fokusirat ćemo se na ono što radimo najbolje kako bismo bili konkurentni i narednih 300 godina.'

Demantirao je tada i glasine kako propada te poručio da nastavlja s proizvodnjom mesnih prerađevina.

Lani su zbog ulaska u EU Gavrilovići dio proizvodnje preselili u BiH, konkretno u Čitluk. BiH je do ulaska u EU za Gavrilović sa 5,5 milijuna eura bilo najjače izvozno tržište. Zbog carinskih barijera, napuštanjem Cefte i ulaskom u EU proizvodi bi im na bosanskohercegovačkom tržištu bili i do 50 posto skuplji.

Zanimljivo je, međutim, da je prema podacima Poslovnog monitora tijekom 2013. njihova tvrtka MPG Čitluk, registrirana za proizvodnju i preradu mesa ostvarila promet od samo milijun i pol eura.

Prema neslužbenim informacijama, Gavrilovići se trenutačno spremaju za jači ulaz u Srbiju. Navodno rade intenzivno ispitivanje tamošnjeg tržišta. No pitanje je i zašto se na taj korak nisu odlučili puno ranije.

Ono što je posebno zanimljivo oko poslovanja obitelji Gavrilović u Hrvatskoj je vrlo uspješna tvrtka Globalna hrana. Njezin je osnivač Georg Gavrilović. Prije nekoliko godina preuzeo je franšizu za McDonald's u Hrvatskoj i tim lancem sada upravlja tvrtka Globalna hrana.

Prihod Globalne hrane raste iz godine u godinu: lani su u odnosu na 2012. ostvarili rast veći od 12 posto. Pritom bilježe skok dobiti sa 7,5 na 27,1 milijun kuna. Taj je profit, dakle, viši od onog koji ostvaruje mesna industrija u Petrinji.

I dok je u Petrinji lani bilo 678 radnika (godinu ranije 747), u Globalnoj hrani ih je 680.

Meso za hrvatski McDonald's, za koje su određeni posebni standardi, Globalna hrana nabavlja iz Austrije. Iako su razlozi opravdani: nitko na domaćem tržištu ne može proizvesti to meso po cijenama koje bi konkurirale Austrijancima, svejedno je to za Gavriloviće svojevrsna ironija.