U EBRD-u sada procjenjuju da će u ovoj godini regija zabilježiti prosječnu stopu rasta u visini 4,2 posto, koja bi u idućoj godini trebala kliznuti na 4,1 posto. U srpanjskim prognozama EBRD je za ovu godinu očekivao rast od 3,5 posto, te od 3,9 posto u 2011.

Hrvatska će pak u ovoj godini zabilježiti dublji pad no što je EBRD prognozirao u srpnju. Tako bi se aktivnosti u hrvatskom gospodarstvu u 2010. trebale smanjiti za 1,5 posto, nasuprot u srpnju prognoziranom padu od 1,3 posto. Rast bi pak u idućoj godini trebao biti nešto sporiji i iznositi 1,9 posto, dok je u srpnju EBRD prognozirao stopu rasta od 3,0 posto.

Hrvatsku i dalje pritišće veliki dug javnog sektora a i neke ključne industrije još uvijek zahtijevaju značajnu, iako sve manju, državnu pomoć, primjećuju u EBRD-u.

Hrvatsko je gospodarstvo istodobno i dalje ranjivo na neosigurane valutne rizike, zaključuju u toj banci.

Hrvatska je uvrštena u podregiju srednje Europe i Baltika, za koju je EBRD povisio prognozu rasta u ovoj godini na 2,2 posto, s 1,7 posto prognoziranih u srpnju. U 2011. rast bi trebao ubrzati na 3,0 posto, čime je neznatno snižena srpanjska prognoza o rastu u visini 3,1 posto.

U najnovijem izvješću EBRD ističe kako usprkos postupnom jačanju oporavka europskih gospodarstava u nastajanju još uvijek postoji jasna podjela unutar te regije na zemlje kojima poskupljenje robe i pojačani priljev kapitala pogoduju i one koje će u ovoj godini ostati u recesiji ili u najboljem slučaju bilježiti tek slabašan oporavak.

Pritom u banci napominju da će usprkos revidiranoj prognozi regija i dalje bilježiti značajno niže stope rasta nego ostala tržišta u nastajanju, što posebno vrijedi za regiju jugoistočne Europe.

Stope rasta bit će više nego u razvijenim europskim gospodarstvima ali ispod rekordnih razina zabilježenih u razdoblju prije krize, ocjenjuju u EBRD-u.

"Sada treba ubrzati proces strukturnih reformi kako bi se ojačala produktivnost, poduprla fiskalna održivost i zemlje krenule putem uravnoteženijeg rasta", upozorio je glavni ekonomist EBRD-a Erik Berglof. "Nema vremena za spavanje na lovorikama", dodao je.

Regija se u budućnosti mora više oslanjati na domaće izvore financiranja, razvijati lokalna tržišta kapitala, ograničiti dolarizaciju financijskog sustava i poboljšati konkurentnost kroz kontrolu troškova i ulaganja poduprta produktivnošću, istaknuo je.

"Pojačani nadzor prekograničnih bankovnih transakcija i prevencija krize, te daljnja fiskalna konsolidacija također će pomoći utabati put prema solidnijem gospodarskom rastu u budućnosti", kazao je.

Uz podregiju srednje Europe i Baltika, regija obuhvaća i jugoistočnu Europu, istočnu Europu i Kavkaz, srednju Aziju, te Tursku i Rusiju.

EBRD ukazuje na razliku u prognozama između imeđu srednje Europe i Baltika (CEB), te jugoistočne Europe, gdje se očekuje nastavak skromnih ili čak negativnih stopa rasta, i podregije istočne Europe i Kavkaza, te srednje Azije, koja bi trebale zabilježiti snažniji rast.

Mogućnosti za snažniji rast pretežu nad rizicima, zaključuje EBRD, upozoravajući pritom da bi upravo faktori koji u kratkoročnoj perspektivi podupiru rast u pojedinim gospodarstvima, poput snažnog priljeva kapitala, mogli u srednjoročnoj perspektivi zadavati glavobolje.