Gospodarstvo KVALITETA STANOVANJA

Teže do stana u Zagrebu nego u Dublinu ili Beču

Do kraja ove godine Hrvatska bi trebala dobiti svoje prvo istraživanje o stambenim prilikama građana i njihovim stambenim potrebama, na temelju kojeg će biti izrađena, prva dosad, Nacionalna stambena strategija

Centar za razvoj neprofitnih organizacija u suradnji s nekoliko ministarstava kraju privodi detaljnu anketu na uzorku od dvije tisuće građana cijele Hrvatske, koja bi trebala pokazati u kakvim stanovima i kućama građani uistinu žive, koliko su ih platili ili ih kreditom otplaćuju, kakva su njihova stambena očekivanja te, primjerice, što misle o nacionalnim stambenim projektima.

Istraživanjem, na čelu kojeg stoji dr. sc. Gojko Bežovan sa Studija za socijalni rad u Zagrebu, žele se prikupiti nove spoznaje o kvaliteti stanovanja u Hrvatskoj, s ciljem stvaranja temelja za izradu nacionalne stambene strategije. Hrvatska takvu strategiju dosad nije imala, kao ni istraživanje o stanovanju kakvo se u razvijenim europskim zemljama provodi svake četiri godine.

'Je li loše ako u stanu sa zaštićenom najamninom od 2,36 kuna po četvornom metru obitava obitelj s visokim primanjima? Je li loše ako najmoprimac državnog ili gradskog stana iznajmljuje taj stan nekom drugom?', neka su od pitanja koja ovih dana anketari postavljaju građanima u Zagrebu u sklopu terenskog istraživanja.

Neka od pitanja odnose se na primanja kućanstva i način kupnje stana, a među 50-ak pitanja o kvaliteti stanovanja, građane se pita imaju li u sklopu stana vrt ili zemljište, ali i ima li njihov stan, odnosno kuća, bazen, teretanu, saunu, zimski vrt, atelje, tavan ili podrum. Za objekte izgrađene prije 1990. godine traži se odgovor na pitanje kad su zadnji put u njihovu obnovu uložena znatnija sredstva.

Građani se mogu požaliti i ako im se na zidovima pokazuju znakovi vlage ili im stan, odnosno kuća prokišnjavaju. Dio pitanja odnosi se i na ulogu države u politici stanovanje, primjerice bi li trebala ograničavati cijene građevinskog materijala, zemljišta, stanova. Od ispitanika se, među ostalim, traži i da izraze svoju suglasnost ili nesuglasnost s prodajom društvenih stanova nositeljima stanarskog prava po cijenama nižim od tržišnih ili, pak, da se izjasne oko toga treba li država pomagati programe gradnje socijalnih stanova.

Prema riječima dr. sc. Bežovana, za dovršetak ankete treba ispitati još 120 građana koji, kako kaže, vrlo nevoljko pristaju na sudjelovanje u anketiranju, budući da ono traje 50-ak minuta po osobi. No upravo zato što je riječ o zahtjevnoj anketi, napominje Bežovan, ona će dati i pouzdane smjernice za izradu nacionalne stambene strategije.

Prema ranijim istraživanjima stručnjaka s Ekonomskog instituta, hrvatski su građani pri dnu ljestvice Europljana koji si mogu priuštiti stan, odnosno plaćati ga i uz to pristojno živjeti. Od 2000. do 2008. godine cijene nekretnina kod nas su porasle za čak 58 posto, pa bez obzira što su u 2008. prosječne cijene nekretnina u Beču i Dublinu bile veće za 59 i 139 posto u odnosu na Zagreb, stanovanje u Zagrebu je znatno manje dostupno. Osim u Londonu i Barceloni, stanovanje je u Hrvatskoj najnepristupačnije u odnosu na dohodak stanovništva, premda zapadnoeuropske zemlje imaju višu prosječnu cijenu nekretnina.

Još uvijek prenapuhane cijene nekretnina trebale bi se, smatraju stručnjaci, korigirati naniže ulaskom Hrvatske u EU, no dotad bi, po uzoru na neke druge države, Hrvatska trebala osnovati jamstvenu agenciju za stambene kredite koja bi u slučaju nemogućnosti otplate od građana preuzela dužništvo prema bankama, što bi u konačnici, zbog smanjenja rizika banaka, smanjilo i njihove kamate.

Nadalje, treba nam Nacionalna stambena strategija napravljena u skladu s populacijskom strategijom, Zakon o socijalnom stanovanju te povratak subvencioniranja kamata na stambene kredite. Lokalne zajednice trebale bi pak donijeti vlastite stambene strategije, smatraju stručnjaci, osigurati zemljište za izgradnju socijalnih stanova i stanova za najam, a ulagačima olakšati administrativnu proceduru.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još

Tečajna lista

| Sve valute
HNB | 03.12.2016.
Valuta Šifra Jedinica Kupovni Srednji Prodajni
AUD 036 1 5,239415 5,255181 5,270947
CAD 124 1 5,308983 5,324958 5,340933
CZK 203 1 0,277985 0,278821 0,279657
DKK 208 1 1,010416 1,013456 1,016496
HUF 348 100 2,393107 2,400308 2,407509
JPY 392 100 6,202648 6,221312 6,239976
NOK 578 1 0,838173 0,840695 0,843217
SEK 752 1 0,766234 0,768540 0,770846
CHF 756 1 6,982157 7,003166 7,024175
GBP 826 1 8,908496 8,935302 8,962108
USD 840 1 7,062185 7,083435 7,104685
EUR 978 1 7,516989 7,539608 7,562227
PLN 985 1 1,673603 1,678639 1,683675
=