Gospodarstvo UPOZORENJE STRUČNJAKA

Povećanje plovnosti Save je opasno

  • Autor: Kruno Kartus
  • 20.10.2010 15:00:53
  • 20.10.2010 14:12:38

Agencija za vodne putove (AVP) namjerava povećati plovnost rijeke Save od Siska do granice sa Srbijom, ali nevladine organizacije tvrde da će od projekta najviše koristi imati luke u BiH i da će se uništiti očuvana prirodna područja. Produbljivanje i utvrđivanje Save u dužini od 385 kilometara državu bi stajalo 591 milijun kuna, a godišnje održavanje 31,3 milijun kuna

U studiji utjecaja na okoliš koju je AVP predala Ministarstvu zaštite okoliša tvrdi se da je svrha projekta uspostavljanje međunarodnog plovnog puta do Siska. Projekt predviđa gradnju 106 novih riječnih pera i 27 novih obaloutvrda, uz obnovu zatečenih objekata te iskopavanje preko 1,7 milijuna prostornih metara šljunka i pijeska iz Save.

Na potezu Ministarstvo zaštite okoliša i Uprava za zaštitu prirode


Studija utjecaja na okoliš do kraja mjeseca je na javnoj raspravi, nakon čega o njezinoj ispravnosti odlučuje Ministarstvo zaštite okoliša. Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode (HDZPP) poslalo je svoje primjedbe državnom tajniku Nikoli Ružinskom s tvrdnjom da je studija nestručna i neznanstvena i zahtjevom da je ministarstvo odbaci. Nakon toga mora se izjasniti i Uprava za zaštitu prirode Ministarstva kulture jer je područje dijelom obuhvaćeno ekološkom mrežom, zaštićenim dijelom prirode.

'To malo tereta može se prevesti vlakom ili naftovodom'


Budući da je glavni cilj povećanje plovnosti, međunarodna organizacija Euronatur već je upozorila da projekt ne može biti isplativ jer se razina brodskog prometa Savom iz godine u godinu smanjuje. 'Hrvatska planira uložiti 81,75 milijuna eura za promet od oko 200 brodova koji godišnje prevezu oko 200 tisuća tona tereta. Održavanje plovnog puta godišnje će stajati oko 4,3 milijuna eura, dakle 22 eura po toni tereta. Gotovo sav teret Savom je sirova nafta, a ona se jednostavno može transportirati postojećom željeznicom ili naftovodom', upozorava Euronatur u priopćenju koje potpisuje dr. Martin Schneider-Jacoby.

Promet od 200 brodova i 200 tisuća tona tereta navodi i AVP-ova studija, ali predviđa da će u svim sljedećim godinama broj brodova i količina tereta neprestano rasti.

Ekolog Tibor Mikuška ispred HDZPP-a, u dopisu državnom tajniku Ružinskom, tvrdi da AVP-ova studija ne navodi podatke o dodatnim troškovima koje će nastati kao štetne posljedice zahvata: 'Koliko poplavnih šuma će se posušiti i propasti, koliko će koštati prevođenje, pošumljavanje, poplavnih šumskih zajednica prema kserofilnijim zajednicama, koliko rijetkih i ugroženih svojti biljaka i životinja će nestati (i za njih postoje odštetni cjenici) i koliko će koštati gubitak turističkog potencijala cijele regije.'

Pola milijarde kuna, smatraju dvije organizacije, treba uložiti u modernizaciju riječne flote umjesto u skupe građevinske poslove. Na to je još 2002. godine ukazao i bečki ured Svjetskog fonda za prirodu (WWF) ustvrdivši da rijeke u Europi ne bi trebalo produbljivati nego da se novci usmjere na nabavku suvremenih riječnih brodova.

'Više prostora rijekama' umjesto regulacija

Hrvatske vodno gospodarstvo slično je kritizirano i u lanjskom izvještaju stručnjaka njemačkog Ministarstva okoliša. Nakon višemjesečnih konzultacija s Hrvatskim vodama i resornim ministarstvima Nijemci su zaključili da je hrvatski vodnogospodarski sustav zastario. Budući da je Europa uvidjela štetne ekonomske, ekološke i socijalne aspekte neprestane regulacije rijeka u izvještaju se traži da 'zaštita voda postane prioritet', uz formulu 'više prostora rijekama'.

U tom izvještaju navodi se da našim vodnogospodarskim institucijama prevladaju ideje o građevinskim projektima, regulacijama i kanaliziranjima rijekama umjesto da se iskoriste prednosti očuvanih prirodnih riječnih tokova. Prva opcija je mnogo skuplja, a druga jeftinija i ekološki prihvatljiva, ističe taj izvještaj, koji je dio projekta pomoći Hrvatskoj da provede EU-ovu Okvirnu direktivu o vodama.

Nije poznata reakcija nevladinih i vladinih institucija iz Bosne i Hercegovine na ovaj projekt jer će on imati utjecaj i na prirodu susjedne države. Komentar na pitanje o kritikama na račun projekta iz AVP-a nismo uspjeli dobiti do zaključenja teksta.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još

Tečajna lista

| Sve valute
HNB | 02.12.2016.
Valuta Šifra Jedinica Kupovni Srednji Prodajni
AUD 036 1 5,226935 5,242663 5,258391
CAD 124 1 5,273922 5,289791 5,305660
CZK 203 1 0,277586 0,278421 0,279256
DKK 208 1 1,009360 1,012397 1,015434
HUF 348 100 2,399904 2,407125 2,414346
JPY 392 100 6,188840 6,207462 6,226084
NOK 578 1 0,834727 0,837239 0,839751
SEK 752 1 0,765951 0,768256 0,770561
CHF 756 1 6,973939 6,994924 7,015909
GBP 826 1 8,910225 8,937036 8,963847
USD 840 1 7,073792 7,095077 7,116362
EUR 978 1 7,509538 7,532134 7,554730
PLN 985 1 1,682735 1,687798 1,692861
=