Gospodarstvo KOMENTAR STRUČNJAKA

Vlada taji informacije o proračunu

  • Autor: tportal.hr
  • 20.10.2010 15:20:52
  • 20.10.2010 12:06:17

'Vlada još uvijek ne daje dovoljno informacija o tome kako troši novac', zaključak je stručnjaka Instituta za javne financije u aktualnom osvrtu o Indeksu otvorenosti proračuna. Najnoviji izračun ovog indeksa koji svake godine objavljuje International Budget Partnership pokazuje da je Hrvatska ostvarila indeks 57 na ljestvici do 100, što je lošije u odnosu na 2008. kada je bio 59

Manjak transparentnosti hrvatskog proračuna otvara vrata zlouporabama te neodgovarajućem i neučinkovitom korištenju državnog novca, ističe se u osvrtu Marijane Bađun i Ivice Urbana. Oni smatraju da bi hrvatska Vlada brzo i uz mali trošak i napore mogla povećati transparentnost tako da u proračunske dokumente uključi dodatne informacije koje već posjeduje te da pozove javnost na veće sudjelovanje u proračunskom procesu.

IBP izračunava Indeks otvorenosti proračuna (Open Budget Index – OBI) temeljem opsežnog upitnika koji popunjavaju nezavisni stručnjaci u zemljama obuhvaćenim istraživanjem. Prvi je put izračunat 2006. za 59 zemalja, zatim 2008. za 85 zemalja i 2010. za 94 zemlje. Prema vrijednosti indeksa, zemlje se svrstavaju u pet skupina; od onih koje građanima pružaju 'opsežne informacije' (indeks od 81 do 100) pa do onih koje 'ne pružaju gotovo nikakve ili nikakve informacije' (indeks od 0 do 20).

U ciklusu istraživanja 2010, koje se odnosilo na fiskalnu godinu 2009, Hrvatska je ostvarila indeks 57. To predstavlja pogoršanje u odnosu na ciklus istraživanja 2008. kada je indeks iznosio 59, ali je bolje od rezultata iz 2006. kad je indeks bio 42. Hrvatska je svrstana u skupinu zemalja koje građanima pružaju 'samo neke informacije'. Do pogoršanja je došlo jer je Prijedlog proračuna za 2009. sadržavao manje informacija nego onaj za 2007.

Stručnjaci IJF-a najviše zamjeraju Ministarstvu financija što u prijedlogu proračuna nisu prikazani utjecaji mogućih promjena makroekonomskih pretpostavki na proračun (očekivani rast BDP-a, stopa inflacije, kamatne stope, stope nezaposlenosti i druge relevantne veličine) te što nedostaju podaci o određenim fiskalnim aktivnostima koje mogu imati veliki utjecaj na mogućnost Vlade da ostvari svoje fiskalne i političke ciljeve.

To se odnosi na, primjerice, transfere javnim poduzećima, kvazi-fiskalne aktivnosti (npr. državni zajmovi), kašnjenje s plaćanjima, porezne rashode (propušteni prihodi proračuna uslijed pruženih poreznih povlastica), obveze koje bi se mogle aktivirati (npr. državna jamstva), vrijednost financijske i nefinancijske imovine itd.

Bez tih podataka javnost ne može znati u kakvom je točno Vlada fiskalnom položaju niti je lako može držati odgovornom, navodi se u komentaru.

Dodatni se propusti odnose na nepostojanje proračuna za građane (jednostavna publikacija razumljiva građanima) kao i polugodišnjeg izvješća u formi opsežnog dokumenta u kojem se raspravlja o izvršenju proračuna, s ažuriranim procjenama plana za tekuću fiskalnu godinu i najmanje sljedeće dvije fiskalne godine. Nadalje, u godišnjem obračunu proračuna ne postoji objašnjenje razlike između početnih makroekonomskih prognoza za fiskalnu godinu i ostvarenih rezultata.

Važnu ulogu u povećanju transparentnosti proračunskog procesa imaju i Sabor i Državni ured za reviziju. Državni ured za reviziju prema rezultatima ovog istraživanja uspješno nadzire proračun, ali uloga Sabora mogla bi se poboljšati tako da zastupnici dobiju više vremena za razmatranje prijedloga proračuna i tako da javnost bude uključenija u rasprave saborskog Odbora za proračun.

Hrvatska nije jedina zemlja koja bi mogla povećati transparentnost proračuna. Rezultati indeksa pokazuju da 74 od 94 promatrane zemlje ne zadovoljavaju osnovne standarde proračunske transparentnosti. Samo sedam zemalja pruža opsežne informacije o proračunu, a 40 zemalja ne objavljuje nikakve suvisle informacije o proračunu.

Kad su posrijedi hrvatske susjedne zemlje koje su bile uključene u istraživanje, najbolji rezultat ima Slovenija - 70. Indeks za Bosnu i Hercegovinu je 44, a Srbiju 54. Slovenija je pogoršala rezultat u odnosu na prošli ciklus istraživanja za tri boda, Srbija povećala za devet, a indeks za Bosnu i Hercegovinu nije se promijenio.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još

Tečajna lista

| Sve valute
HNB | 03.12.2016.
Valuta Šifra Jedinica Kupovni Srednji Prodajni
AUD 036 1 5,239415 5,255181 5,270947
CAD 124 1 5,308983 5,324958 5,340933
CZK 203 1 0,277985 0,278821 0,279657
DKK 208 1 1,010416 1,013456 1,016496
HUF 348 100 2,393107 2,400308 2,407509
JPY 392 100 6,202648 6,221312 6,239976
NOK 578 1 0,838173 0,840695 0,843217
SEK 752 1 0,766234 0,768540 0,770846
CHF 756 1 6,982157 7,003166 7,024175
GBP 826 1 8,908496 8,935302 8,962108
USD 840 1 7,062185 7,083435 7,104685
EUR 978 1 7,516989 7,539608 7,562227
PLN 985 1 1,673603 1,678639 1,683675
=