Gospodarstvo SVJETSKA BANKA

Zbog socijalne potrošnje i dalje smo u recesiji

Gospodarski rast vratio se u regiju istočne Europe i središnje Azije (ECA) i u ovoj bi godini prosječno trebao iznositi četiri posto, no od 30 zemalja regije Hrvatska je među četiri koje su i dalje u recesiji i bilježi negativan rast od dva posto u 2010., objavila je u petak Svjetska banka.

"Oporavak ide različitim brzinama. Predviđanje za regiju u 2010. je oko 3,9 posto rasta u prosjeku, uz velike varijacije rasta od negativnih 4 posto za Kirgistan, i negativnih 2 posto za Hrvatsku i Rumunjsku, do zdravih 4 posto rasta za Poljsku i Ukrajinu, te još zdravijih 5 posto za Kazahstan i Gruziju, do jako zdravih 7 posto za Tursku i Turkmenistan", rekao je glavni ekonomist Svjetske banke za regiju Indermit Gill, na brifingu za novinare.

Zemlje mogu nastaviti sadašnji zamah tako da ostanu otvorene, stabiliziraju vladine financije i poboljšaju poslovnu klimu, naglasio je Gill.

Indermit Gill i Philippe Le Houreau, potpredsjednik Svjetske banke za regiju, upozorili su da su nova gospodarstva istočne Europe i središnje Azije najteže pogođena globalnom krizom, ta da je njihov oporavak izravno vezan uz oporavak zapadne Europe, jer tri četvrtine njihovog izvoza ide u 15 zapadnoeuropskih članica Europske unije.

Također su upozorili da je stezanje gospodarstava zemalja regije pratilo i smanjivanje zaposlenosti, gdje će za oporavak trebati puno vremena, jer za sada rast gospodarstva ne prati i rast zapošljavanja.

Na pitanje novinara o uzrocima gospodarskog zaostajanja Hrvatske, Gill je kazao kako je Hrvatska u 2009. imala negativni rast od 5,8 posto, da je i ove godine u negativnom polju, te da "veliko pitanje nije toliko fiskalno, već financijsko".

U izjavi za hrvatske novinare u Washingtonu, Gill je kazao kako Svjetska banka ima dugoročno bolja gospodarska predviđanja za Hrvatsku.

"Nadamo se da u slučaju Hrvatske, kada gledamo podatke za kraj 2010. i za 2011. godinu, oni izgledaju puno bolje", rekao je Gill.

Istakao je da je Hrvatska imala stalni rast, izuzev loše 1999. kada je bio negativan, ali da dugoročno ima "jako dobre izglede", posebno kada se gleda "vrlo osjetljiva monetarna politika" i činjenica da fiskalna neravnoteža nije velika.

Kao dvije glavne slabosti Hrvatske, Gill je istakao "vrlo visoku socijalnu potrošnju u odnosu na BDP" (bruto nacionalni dohodak), te visoka vanjska zaduženja koja su stigla na naplatu. "Mislim da postoji značajan dospjeli vanjski dug, što ima udio u padu izravnih stranih ulaganja", rekao je Gill.

Na pitanje jesu li kreatori politike u Hrvatskoj povukli pogrešne poteze u vrijeme recesije ili prije nje, Gill je kazao kako ne misli da je u tome riječ, jer se radi o problemima koje je i inače teško riješavati a posebno u recesiji, te da misli kako je "Hrvatska ugradila puno cigli za napredak", uz zaključak da je "veliki optimist".
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još

Tečajna lista

| Sve valute
HNB | 08.12.2016.
Valuta Šifra Jedinica Kupovni Srednji Prodajni
AUD 036 1 5,225583 5,241307 5,257031
CAD 124 1 5,284723 5,300625 5,316527
CZK 203 1 0,278271 0,279108 0,279945
DKK 208 1 1,010802 1,013844 1,016886
HUF 348 100 2,405390 2,412628 2,419866
JPY 392 100 6,151744 6,170255 6,188766
NOK 578 1 0,835013 0,837526 0,840039
SEK 752 1 0,769298 0,771613 0,773928
CHF 756 1 6,943795 6,964689 6,985583
GBP 826 1 8,834368 8,860951 8,887534
USD 840 1 7,018341 7,039459 7,060577
EUR 978 1 7,518047 7,540669 7,563291
PLN 985 1 1,695928 1,701031 1,706134
=