Podsjetimo, prema najnovijem Izvješću o globalnoj konkurentnosti 2010-2011. Svjetskog gospodarskog foruma, Hrvatska je na globalnoj rang listi od 139 zemalja zauzela 77. mjesto, odnosno nazadovala pet mjesta u odnosu na prošlogodišnje izvješće.

'Hrvatska se ovim rezultatima svrstala na najlošije mjesto od 2002. godine, a vrlo je vjerojatno da će se rang pogoršati i naredne godine, s obzirom da iz krize izlazi daleko sporije od ostalih zemalja, a ne može se baš pohvaliti ni provođenjem strukturnih reformi', ocjenjuju u PBZ-u.

Analitičari podsjećaju i da je na rang listi 13 usporedivih zemalja središnje i istočne Europe Hrvatska zauzela deveto mjesto, dok je godinu dana ranije bila osma. Od ukupno analiziranih 13 zemalja CEE-a, njih šest bilježi pad konkurentnosti, od čega najveći, od 13 mjesta, bilježi Slovačka. Najveći napredak na rang listi od istovjetnih 13 mjesta zabilježila je Crna Gora, koja se sa 62. mjesta pomaknula na 49. i tako svrstala u top pet zemalja SEE-a po konkurentnosti.

'Istraživanje Svjetskog gospodarskog foruma kao najproblematičnija područja poslovanja u Hrvatskoj označilo je neefikasnu državnu birokraciju, porezne stope i poreznu regulativu, korupciju, pristup financiranju te restriktivno radno zakonodavstvo. Zvuči poznato? Gospodarska kriza donekle je promijenila prioritetna područja pa je tako porezna politika označena problematičnijom nego godinu dana ranije, slično kao i restriktivno radno zakonodavstvo.

Nepovoljni gospodarski uvjeti i odustajanje od investicija vjerojatni su razlog manjeg postotka ispitanika koji ima problema s pristupom financiranju nego godinu dana ranije, antikorupcijska kampanja utjecala je na nešto manju percepciju korupcije, no neefikasna državna birokracija i dalje je ostala konstanta kao najizraženije područje koje sputava poduzetničku aktivnost u Hrvatskoj', stoji u analizi.

PBZ-ovi analitičari na kraju poručuju da najnovije izvješće o konkurentnosti ukazuje na tri zaključka:

1. Živimo u dinamičnom svijetu i ne provoditi reforme tempom kojim ih provodi svijet i okruženje znači jednostavno nazadovati (zato padamo na rang listi).

2. Ne treba izmišljati toplu vodu, nego se fokusirati na ona područja koja su identificirana kao najproblematičnija i njih sustavno rješavati, jer se upravo tako mogu postići i najveći pomaci u gospodarstvu.

3. Ne postoji čarobni štapić koji bi odjednom, preko noći, povećao konkurentnost hrvatskog gospodarstva. Postoji samo rad na nizu mjera (koje se moraju poredati po važnosti te odabrati one za koje imamo kapacitet provesti ih do kraja), čime možemo u srednjem roku poboljšati konkurentnost, a time i blagostanje cijelog stanovništva.