Slijedom toga Hrvatskoj su kao članici MMF-a otvorene tri milijarde dolara zajma opreza, a nakon godinu dana, taj se iznos može udvostručiti, piše Večernji list. Čelnik MMF-a Dominique Strauss-Kahn rekao je da novom politikom MMF želi zaštititi zemlje u razvoju od turbulentnih promjena na tržištu, a spreman je i nagraditi države koje idu u 'dobrom smjeru'. Zbog stigme koju prati odnos s MMF-om, razrađuje se i mogućnost odobravanja kredita bez prethodnih zahtjeva vlada, što se posebno odnosi na azijske države, koje desetak godina zaziru od MMF-a.

MMF je potencijalne korisnike zajmova podijelio u dvije skupine: A i B. Državama koje se nađu u prvoj grupi odobravat će se zajmovi na dvije godine bez dodatnih pregovora i promjena u politici zemlje, a ostali će morati ispuniti uobičajene kriterije iz MMF-ovih aranžmana opreza. Popis zemalja s MMF-ove A i B liste nije javan, ali objavljeno je da zajam koji članica može povući dostiže njezinu peterostruku kvotu u MMF-u.

Budući da hrvatska kvota iznosi oko 600 milijuna dolara, maksimalan je iznos zajma u prvoj godini tri milijarde, a u drugoj godini kredit se može udvostručiti na šest milijardi dolara. Malo je vjerojatno da se Hrvatska nalazi na A-listi, pa bi za korištenje tog kredita trebalo ispuniti neke preduvjete, a jedan od njih je i smanjenje deficita te javnog duga države, što povlači za sobom kresanje plaća i mirovina

Premda hrvatska vlada odbija bilo kakvu mogućnost razgovora o MMF-u, među stručnjacima je sve više zagovornika tog poteza.
'Prije ili poslije, hrvatska će Vlada morati pozvati MMF i zato je loše što se ti aranžmani stigmatiziraju', komentirao je analitičar Hrvoje Stojić