Poslovodstvo Badela 1862 očekuje da će Glavna skupština te tvrtke sutra dati suglasnost Upravi za vođenje pregovora oko ulaska države u vlasničku strukturu, odnosno pretvaranje duga te tvrtke prema državi u kapital, istaknula je predsjednica Uprave Zvjezdana Blažić na današnjem susretu s novinarima
Očekujemo da će Skupština proći bez iznenađenja te da će dati suglasnost, kazala je Blažić.
Zbog stabilnosti i opstojnosti tvrtke Badel 1862 te normalnog poslovanja i izlaska tvrtke iz krize nužno što prije rješiti problem duga prema državi na osnovi neplaćenih trošarina i PDV-a, ističe Blažić.
Jedna od točaka dnevnog reda Skupštine upravo je davanje suglasnosti Upravi na vođenje pregovora oko ulaska države u vlasničku strukturu, odnosno pretvaranje duga u kapital, podsjetila je.
Zahtjev za pretvaranje duga prema državi u udio u kapitalu (model C) Badel je u lipnju podnio resornom Ministarstvu poljoprivrede koje je zahtjev uputilo Ministarstvu financija.
Vlada se još nije očitovala o zahtjevu Badela, pa Blažić nije mogla precizirati kako bi izgledala vlasnička struktura tvrtke, odnosno koliki bi se i koji dio duga prebio i temeljem toga koliki bi bio udio države u vlasničkoj strukturi tvrtke.
Po njenim riječima, dug Badela prema državi na osnovi PDV-a i trošarina iznosi 120 milijuna kuna, a u ovoj godini, dodaje, tvrtka na osnovu trošarina i PDV-a nije generirala veće dugove.
Blažić je izvjestila i kako je postignut dogovor između Badela, Atlantic grupe i Kapitalnog fonda vezano uz prodaju Kalničkih voda Atlanticu.
Razgovori su trajali tri mjeseca te vjeruje kako su blizu rješenja, odnosno da bi krajem ovoga tjedna ili tijekom idućeg transakcija mogla biti završena, kazala je.
Iz tvrtke navode i kako se prvi efekti restrukturiranja pokazuju u rezultatima za srpanj u kojem je ostvaren pozitivan rezultat od 6,4 milijuna kuna, dok su u istom mjesecu lani poslovali s minusom od pet milijuna kuna.
U prvih šest mjeseci ove godine gubitak tvrtke je iznosio oko 30 milijuna kuna, a nakon ostvarene dobiti u srpnju, sedmomjesečno poslovanje je u minusu oko 23 milijuna kuna.
Tržište jakih alkoholnih pića u prvom je polugodištu palo u Hrvatskoj za 19 posto, od čega su domaći proizvođači pali 28 posto.
Podaci o potrošnji jakih alkoholnih pića pokazuju da Hrvati troše 1,5 litara po glavi stanovnika, dok je europski prosjek 7 litara, pa u Badelu procjenjuju da je velik udio sive ekonomije jakih alkoholnih pića na hrvatskom tržišu.
